Katolička crkva na blagdan Tijelova slavi ustanovljenje Euharistije, koje se dogodilo na Posljednjoj večeri na Veliki četvrtak. Blagdan se obilježava devetog četvrtka nakon Uskrsa, a u nekim hrvatskim krajevima poznat je i pod nazivom Brašančevo, koji potječe iz 18. stoljeća.
Početci ovog blagdana sežu u 13. stoljeće. Augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji u jednom se viđenju punog mjeseca na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje. Na njezinu zamolbu mjesni biskup Robert de Thorote uveo je u svojoj biskupiji blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove, kako objavljuje bljesak.info.
Na nastanak blagdana snažno je utjecalo i euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u Bolseni u Italiji. Nakon tih dvaju događaja papa Urban IV. je 8. rujna 1264. objavio bulu kojom je ustanovio blagdan Tijelova. Tek je u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Svetkovina Tijelova usko je povezana i s procesijama, koje su postale njezino prepoznatljivo obilježje.
Prva Tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.
