Klimatske promjene sve snažnije pogađaju Europu, a Bosna i Hercegovina, koja je dosad bila nešto manje ugroženo područje, prema upozorenjima stručnjaka polako dolazi na red. Energetski stručnjak Edhem Bičakčić za Novi dan N1 kazao je kako klimatski poremećaji postaju sve intenzivniji – od dugotrajnih suša i požara do ekstremnih oborina i poplava.
Kao ilustraciju stanja naveo je rekordno nizak vodostaj Dunava, koji je već ozbiljno pogodio proizvodnju električne energije u Mađarskoj. Nuklearna elektrana Paks, koja se za hlađenje oslanja na vodu iz Dunava, morala je zbog povijesno niskog vodostaja drastično smanjiti proizvodnju. Kako navodi vecernji.ba, Bičakčić upozorava da problemi velikih elektrana ne ostaju unutar granica jedne države.
“Ispad iz pogona nuklearne elektrane u Mađarskoj drastično utječe na regiju jugoistoka Europe jer je riječ o velikom kapacitetu”, istaknuo je. Dodao je i kako je “u Europi sve već vrlo drastično osjetno, a Bosna i Hercegovina je dosad bila nešto manje ugrožena, ali dolazi i ona na red”.
Poseban problem za BiH vidi u strukturi proizvodnje električne energije, koja se tradicionalno u velikoj mjeri oslanja na termoelektrane. Podsjetio je kako je zemlja članica Energetske zajednice od 2006. godine te se time obvezala slijediti europske energetske politike. “Obvezali smo se, ali to ne slijedimo i nismo ušli u tranziciju koja je nužna da to prebrodimo, tako da će kod nas rezovi biti drastični”, upozorio je.
Bičakčić je podsjetio i da je BiH prije rata raspolagala s približno 4000 megavata proizvodnih kapaciteta – otprilike polovinom u hidroelektranama, a polovinom u termoelektranama. Zbog izostanka energetske tranzicije, upozorava stručnjak, zemlja bi u budućnosti mogla biti izložena znatno težim posljedicama klimatskih i energetskih poremećaja.
