Vlada njemačkog kancelara Friedricha Merza razmatra mogućnost ublažavanja pravila o radu nedjeljom, s ciljem poticanja potrošnje i pomoći gospodarstvu koje već godinama stagnira. Plan šireg otvaranja trgovina, međutim, suočava se s ozbiljnim preprekama – ustavnom zaštitom nedjelje kao dana odmora te snažnim protivljenjem sindikata.
Ustavna zaštita nedjelje seže još u 1919. godinu, dok zakon iz 1956. nedjelju određuje kao dan odmora i „duhovnog uzdizanja“. Upravo taj status i danas predstavlja glavnu prepreku svakoj radikalnijoj reformi jer bi njegova promjena vjerojatno zahtijevala izmjenu ustavnog okvira, a ne samo zakona.
Raspravu je pokrenuo nacrt njemačkog ministarstva rada od 1. srpnja 2026., prema kojem bi pekarnice i slastičarnice od 1. siječnja 2027. nedjeljom smjele raditi do osam sati, a knjižnice do šest sati. Trgovinski savez Njemačke (HDE) smatra taj korak nedovoljnim. Njegov glavni direktor Stefan Genth izjavio je za Bild da se zalažu za otvaranje trgovina kako bi gradski centri ostali „atraktivni i živi“, ciljajući na deset do dvanaest radnih nedjelja godišnje na nacionalnoj razini. Nils Busch-Petersen, direktor Trgovinskog saveza Berlin-Brandenburg, otišao je i korak dalje poručivši da odluku o nedjelji treba prepustiti „trgovcima i kupcima“, ocijenivši postojeći zakon „potpunom glupošću“ u internetskom dobu.
Ekonomisti su podijeljeni oko koristi ovakve promjene. Kai Hudetz iz Instituta za istraživanje trgovine (IFH) ističe da je nedjelja i dalje osjetljiva tema oko koje ne postoji jedinstven stav.
