Neslužbeni čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik dao je do znanja da stoji iza prijedloga kojim bi se ustanovila “posebna izborna jedinica u Federaciji BiH u kojoj bi hrvatski narod birao autentičnog člana Predsjedništva”.
“Ne gradi se povjerenje u BiH tako što bošnjačka politika zloupotrebljava slova Daytona kada su u pitanju Hrvati, a duha kada su u pitanju Srbi. Mada kao kršćanin u duhove nikada nisam vjerovao. Potreba da Bošnjaci upravljaju Hrvatima ne vodi ka ravnopravnosti, već ka daljnjoj destrukciji BiH.
Ignoriranje ove realnosti i vjerovanje Sarajevu, sada Hrvatima dolazi na naplatu. Posebna izborna jedinica u Federaciji BiH u kojoj bi hrvatski narod birao autentičnog člana Predsjedništva je minimum koji ne narušava strukturu BiH, ali omogućava legitimnost predstavljanja. Ako takav prijedlog dođe u proceduru, mi ćemo ga podržati.
Ujedno, zla kob Hrvata u BiH je i Zagreb, koji vjeruje da se položaj ovog naroda rješava retorikom i kozmetičkim promjenama. A upravo su zbog europskog puta Hrvatske, Hrvati u BiH žrtvovali svoju samostalnost. Bespogovorno su u procesu europskih integracija slijedili Hrvatsku, kojoj je bila potrebna njihova kooperativnost nauštrb statusa zagarantiranog Daytonom”, poručio je Dodik putem platforme X.
Prema pisanju Index.hr, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko nedavno je iznijela mišljenje da bi osnivanje hrvatske izborne jedinice, oblikovane po belgijskom uzoru, bilo “najelegantnije rješenje” kad je riječ o izbornoj reformi i osiguravanju političke jednakosti Hrvata u BiH.
“Hrvatska izborna jedinica ili izborna jedinica na hrvatskom jeziku nije ništa neuobičajeno za Europsku uniju. Mi to imamo i u Belgiji, gdje vi imate glasanje po izboru za koju listu, na kojem jeziku vi smatrate da ste dio te skupine. Mi znamo da bi to bilo najelegantnije rješenje”, istaknula je Zovko tijekom razgovora za RTV HercegBosne iz Mostara.
Pritom se Zovko oslanja na belgijsko uređenje u kojem, s obzirom na područje, glasači imaju mogućnost podržati kandidatske liste povezane s nizozemskom, francuskom ili njemačkom jezičnom zajednicom. Politička se zastupljenost tako povezuje s pripadnošću određenom jeziku.
Datum općih izbora u BiH postavljen je za 4. listopada. Osim što će građani birati predstavnike na različitim razinama vlasti, najviše će zanimanja izazvati izbor trojice članova Predsjedništva BiH. Iz redova hrvatskog naroda za člana Predsjedništva BiH kandidiraju se trojica.
Željku Komšiću, hrvatskom članu Predsjedništva BiH za kojega Hrvati nikad nisu glasali, nakon odrađenih dvaju uzastopnih mandata pravo na ponovnu kandidaturu je uskraćeno. Njegova stranka, Demokratska fronta, prva je istaknula ime svojeg kandidata jer je još potkraj prošle godine obznanila da će to biti Slaven Kovačević.
HDZ BiH poslije je saopćio da će stranku u utrci za mjesto u Predsjedništvu predstavljati Darijana Filipović, a oporbena hrvatska petorka, koja se s HDZ-om nije uspjela složiti oko jedinstvenog kandidata, kao svojeg izbor navela je Zdenka Lučića.
