Broj prodanih stanova u Federaciji BiH smanjen je za 30 posto, no prosječni kvadrat i dalje stoji 3.100 KM. U sarajevskom Centru pojedini su kupci platili čak 7.530 KM.
Iako promet stanovima u Federaciji BiH opada, cijene na najpoželjnijim lokacijama ostaju na visokoj razini. U prvoj polovini 2026. godine prosječna je cijena stana bila 3.100 KM po kvadratnom metru, dok je u sarajevskom Centru taj prosjek narastao na 5.000 KM. Kod nekih pojedinačnih transakcija iznosi su bili još veći – za kvadrat stana na toj lokaciji izdvajano je i do 7.530 KM, stoji u Izvještaju o stanju tržišta nekretnina u Federaciji BiH za prvu polovinu 2026. godine, kako piše Akta.ba.
Svježi podaci Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove daju jasnu sliku tržišta nekretnina u FBiH, utemeljenu na stvarno realiziranim kupoprodajama.
Tijekom prvih šest mjeseci 2026. godine zabilježeno je 10.170 kupoprodajnih ugovora, čija ukupna vrijednost iznosi 810,46 milijuna KM. Uspoređeno s istim razdobljem lani, obujam tržišta manji je za osam posto, dok je ukupna vrijednost realiziranih kupoprodaja pala za čak 18 posto. Brojke još nisu konačne jer ugovori za prvo polugodište i dalje stižu na obradu.
Zanimljivo je da pad prometa dosad nije povukao za sobom i sniženje prosječne cijene stanova.
Prema analizi FGU-a, prosječni je stan u Federaciji BiH koštao 3.100 KM po kvadratnom metru, jednako kao i u prvom polugodištu prethodne godine. Prosječna površina stana koji je bio predmet prometa iznosila je 54 kvadrata.
Ipak, iza tog federalnog prosjeka skrivaju se goleme razlike među gradovima, pa i među pojedinim sarajevskim općinama.
Brojke svjedoče o prevlasti Sarajeva. Prosječni kvadrat u Centru vrijedi 5.000 KM, u Starom Gradu 4.890 KM, u Novom Sarajevu 4.850 KM te u Novom Gradu 4.160 KM. Iza njih je Vogošća s 3.470 KM, a Tuzla, Zenica i Mostar kreću se oko federalnog prosjeka ili ispod njega.
Za 100.000 KM u Centru 20 kvadrata, u Mostaru više od 34
Te razlike možda ponajbolje ilustrira jednostavan izračun toliko stambenog prostora koliko kupac, prema prosječnim realiziranim cijenama, teoretski dobiva za isti iznos.
S 100.000 KM po prosječnoj cijeni u sarajevskom Centru moguće je nabaviti oko 20 kvadrata, u Starom Gradu otprilike 20,4, a u Novom Sarajevu oko 20,6 kvadrata.
Za isti novac u Tuzli se dobiva približno 32,4 kvadrata, u Zenici 33,3, dok bi u Mostaru 100.000 KM po tamošnjoj prosječnoj cijeni odgovaralo vrijednosti od otprilike 34,5 kvadrata.
Rečeno drukčije, uz isti proračun kupac u Mostaru dobiva oko 14,5 kvadrata više negoli u sarajevskom Centru.
FGU ističe da je najviša prosječna cijena kvadrata ponovno evidentirana u sarajevskom Centru, dok se među najskupljim lokacijama, kao i lani, nalaze Stari Grad i Novo Sarajevo.
Osobito je zanimljivo kretanje cijena. Izvještaj navodi pojačan trend rasta cijena od 23 posto u Centru Sarajevo, 22 posto u Novom Gradu, 18 posto u Starom Gradu te 15 posto u Novom Sarajevu. U Vogošći, Zenici i Mostaru rast je usporen u usporedbi s istim razdobljem lani, a u Tuzli je ostao nepromijenjen.
Dok su cijene i dalje visoke, aktivnost na tržištu osjetno je popustila.
U Registru cijena nekretnina zabilježeno je 1.240 kupoprodajnih ugovora vezanih uz stanove, a prema trenutačno raspoloživim podacima u prvoj polovini godine prometovano je čak 30 posto manje stanova nego u istom razdoblju 2025. godine.
Najveći je obujam prometa zabilježen na području Centra Sarajevo, Tuzle, Novog Sarajeva, Mostara i Zenice.
Kupci pritom najčešće biraju stanove srednje veličine. Grafikon FGU-a na devetoj stranici izvještaja pokazuje da je najviše prometovanih stanova imalo površinu između 40 i 64 kvadratna metra, dok se najrjeđe kupuju stanovi veći od 85 kvadrata.
Koliko visoko cijene mogu doseći na najprivlačnijim lokacijama otkriva i najskuplja pojedinačna kupoprodaja.
Najskuplji stan zabilježen u FBiH u prvoj polovini godine smješten je u sarajevskom Centru. Za stan od 197 kvadratnih metara u zgradi podignutoj 1910. godine kupac je izdvojio čak 1,18 milijuna KM.
Među rekordnim transakcijama nalaze se i kuća na Ilidži vrijedna 700.000 KM, poslovni prostor u Tuzli od 913.000 KM te poslovni objekt u sarajevskom Starom Gradu prodan za čak 4,55 milijuna KM. Najskuplja garaža, površine tek 15 kvadrata, prodana je u Novom Sarajevu za 55.000 KM.
Razlike među dijelovima Federacije još su naglašenije kada se usporede broj transakcija i vrijednost nekretnina.
Najveći je broj transakcija zabilježen u Tuzlanskom kantonu, njih 20,6 posto, ispred Kantona Sarajevo s 18,7 te Zeničko-dobojskog kantona sa 17,1 posto.
No kada se u obzir uzme novac, slika se u potpunosti mijenja. Na Kanton Sarajevo odnosi se čak 38,9 posto ukupne vrijednosti prometa nekretninama u FBiH, dok Tuzlanski kanton sudjeluje s 14,9, a ZDK sa 14,2 posto. Upravo tu razliku FGU navodi kao dokaz znatno viših prosječnih cijena nekretnina na sarajevskom području.
Manje kupoprodaja, ali kvadrat ne pojeftinjuje
Podaci za prvih šest mjeseci tako otkrivaju pomalo proturječnu sliku tržišta: ukupan broj kupoprodaja smanjen je osam posto, vrijednost tržišta 18 posto, a broj prometovanih stanova prema trenutačno dostupnim podacima čak 30 posto, dok je prosječna cijena kvadrata stana zadržana na prošlogodišnjih 3.100 KM.
Istodobno, razlike među gradovima ostaju izrazite. Dok prosječni kvadrat u Mostaru stoji 2.900 KM, u sarajevskom Centru penje se do 5.000 KM, odnosno oko 72 posto više.
Zbog toga federalni prosjek od 3.100 KM ne otkriva cjelovitu sliku. Za kupce u potrazi za stanom lokacija danas može značiti razliku veću od 2.000 KM po svakome kvadratnom metru, čak i kada se u obzir uzimaju isključivo prosječne cijene stvarno realiziranih kupoprodaja.
Napomena: Podaci FGU-a za prvo polugodište nisu konačni. Izvještaj obuhvaća ugovore pristigle do 15. srpnja 2026. godine, dok dio ugovora još pristiže i obrađuje se, zbog čega će potpunija slika biti dostupna u godišnjem izvještaju.
