Odmor u domovini dugi je niz godina predstavljao tradiciju koju se ne izostavlja, no cjenovni udar u regiji nagnao je brojne ljude da preispitaju svoje uobičajene navike. Na Facebook stranici “Život u Njemačkoj” pojavila se objava koja je pokrenula raspravu o tome kolika je zapravo cijena odmora na Balkanu i kakav se dojam stvara u javnosti.
Ovogodišnji skok cijena goriva lančano je izazvao val poskupljenja gotovo svih proizvoda i usluga. Životni troškovi osjetno su porasli, a ljetovanje i odmor mnogima iz godine u godinu postaju sve nedostupniji te se pretvaraju u pravi luksuz. Ipak, s istim se izazovom ove sezone hvataju ukoštac i članovi naše dijaspore, pa se nameće pitanje hoće li nam ‘dijaspora’ uskoro prestati stizati na ljetni odmor.
Godišnji odmor u domovini godinama je bio tradicija koja se ne propušta, no cjenovni šok u regiji naveo je mnoge da preispitaju svoje navike. Na jednoj Facebook stranici osvanula je objava koja je potaknula raspravu o stvarnoj cijeni odmora na Balkanu i o percepciji koja pritom nastaje u javnosti.
“Više ne znam šta da mislim, potrošili smo skoro 4.000 € za tri tjedna godišnjeg u Hrvatskoj i Bosni. Gorivo, cestarine, restorani, pokloni, svadba, more, izlasci… novac samo nestaje”, stoji u njegovoj objavi.
Premda u regiji i dalje prevladava dojam kako iseljenici na zapadu žive u obilju bez ikakvih financijskih granica, situacija koja ih dočekuje po povratku s ljetovanja u pravilu je posve suprotna.
“Dole svi misle da mi iz Njemačke imamo para koliko hoćeš. A ja se sutra vraćam u München i prvog me čekaju 1.480 € stanarine. Iskreno, na godišnjem trošim kao direktor, a u Njemačkoj opet gledam Lidl akcije”, nadovezuje se autor objave.
Kao jedan od glavnih izvora nezadovoljstva ističe se apsurdna usporedba cijena svakodnevnih namirnica. U posljednjih nekoliko mjeseci temeljne prehrambene namirnice i kućanske potrepštine u Njemačkoj često su povoljnije negoli u dućanima širom BiH, kako piše Večernji list BiH. Tako, primjerice, maslac, brendirane čokolade, pa čak i kemijski proizvodi u njemačkim diskontima imaju niže redovne cijene u usporedbi s maloprodajnim lancima u regiji, gdje su trgovačke marže i uvozni troškovi znatno napuhali krajnje iznose. Kad se tome pridodaju visoke cijene restorana, cestarina i goriva na putu prema jugu, trošak ljetovanja postaje jednak najskupljim europskim odredištima.
Na završetku svoje objave uputio je pitanje koje je pogodilo mnoge radnike na privremenom radu u inozemstvu:
“Je l’ i vi nakon Balkana dođete u Njemačku praktički bez centa?”
“Sin mi živi u Njemačkoj i upravo o tome smo pričali. Ja se sad vratila od gore, gledam Merci bombonijericu. Tamo 2.99, na akciji 2 eura, u Hr 8.99. Banalan primjer, ali sve je kod nas skuplje pa duplo. Pa ti živi u Hr sa Hr plaćama”, “Pravite problem i sebi i ljudima koji žive u BiH .Sebi iz razloga što trošite da se pokažete da imate a u stvari nemate a ljudima što žive u BiH jer se osjećaju da su loše jer ne mogu tako kao vi. Ponašajte se racionalno”, “Malo si i potrosila sta si sve nabrojala”, tek su neki od komentara ispod objave.
Poskupljenja, kriza na tržištu nekretnina i visoke stanarine na Zapadu tjeraju dijasporu na dodatnu opreznost. Nastavi li se val poskupljenja u regiji ovakvim ritmom, dio bi iseljenika tradicionalne dolaske u domovinu mogao zamijeniti jeftinijim turističkim paketima na drugim mediteranskim destinacijama.
