Slovenske su se vlasti odlučile na radikalan korak nakon objave najsvježijih i obeshrabrujućih rezultata međunarodnog PISA testiranja za 2025. godinu. Objavljena je opsežna reforma školstva u sklopu koje se ukida devetogodišnja osnovna škola.
Slovenski ministar obrazovanja, znanosti i mladih Borut Rončević iznio je plan kojim se predviđa povratak na preinačeni, osmogodišnji model osnovnoškolskog obrazovanja, a on bi trebao stupiti na snagu od školske godine 2028./2029. godine.
Opisujući postojeće prilike u obrazovnom sustavu kao „vrlo loše, uz katastrofalan trend“, Rončević je poručio kako će nova reforma uvesti oštrije kriterije ocjenjivanja te smanjiti opterećenost nastavnim programima. Naglasak će se premjestiti na istinsko usvajanje gradiva umjesto pukog memoriranja, uz osnaživanje radne discipline i pojačanu organiziranu skrb o darovitim učenicima, kako piše Večernji list.
Povod za ove oštre poteze bio je izvještaj PISA 2025, prema kojemu su rezultati slovenskih petnaestogodišnjaka na najslabijoj razini otkako se ova provjera provodi.
Iako su u prirodoslovlju učenici zadržali položaj unutar prosjeka OECD-a, matematička i čitalačka pismenost spustile su se osjetno ispod te razine. Stanje posebno zabrinjava kada se sagleda usporedba s brojkama otprije samo tri godine, kada su slovenski učenici nadmašivali prosjek u matematici i prirodnim znanostima.
Podrobnije analize otkrivaju kako je temeljnu razinu matematičke pismenosti postiglo 65 posto učenika. Još izraženiji pad vidljiv je u razumijevanju pročitanog – osnovnu razinu čitalačke pismenosti dosegnulo je 64 posto učenika (u odnosu na prosjek OECD-a od 69 posto), a najvišu razinu čitanja i razumijevanja pokazalo je tek tri posto učenika. Prirodne znanosti ostaju jedina svijetla točka, s obzirom na to da je 76 posto učenika na osnovnoj razini.
Kao ključni uzroci ovakvog pada navode se remećenje nastave, oštar pad koncentracije te pretjerano oslanjanje na tehnologiju.
Istraživanje je iznijelo zapanjujuće brojke: čak 48 posto slovenskih učenika služi se alatima umjetne inteligencije pri izradi školskih zadaća. K tome, 40 posto učenika priznaje kako njihovi vršnjaci uopće ne obraćaju pozornost na nastavnike tijekom sata, a 22 posto ističe da ih pametni telefoni i ostali digitalni uređaji redovito ometaju u praćenju nastave.
Uz teškoće s disciplinom i tehnologijom, slovensko se školstvo suočava i s ozbiljnom nestašicom kadra. Tek 17,5 posto učenika pohađa škole u kojima ravnatelji ne navode nedostatak nastavnika kao smetnju u radu, što je znatno niže od prosjeka OECD-a (28,8 posto).
Na ove porazne pokazatelje žustro se osvrnuo i Sindikat odgoja, obrazovanja, znanosti i kulture Slovenije. Vladu su upozorili kako ovakvi ishodi nisu puka slučajnost, nego neposredna posljedica višegodišnjeg zapostavljanja i manjka sustavnih ulaganja u prosvjetne djelatnike.
