Rodom iz Mostara, Nino Raspudić, koji je i hrvatski saborski zastupnik, temu koja već desetljećima potiče političke i društvene polemike poznaje i iz vlastitog iskustva.
Predstavljaju li Hrvati u Bosni i Hercegovini hrvatsku dijasporu? Prema mišljenju Nine Raspudića odgovor je nedvojben – ne predstavljaju. Baš tim pitanjem Večernji TV započinje novu epizodu podcasta CROnnect, u kojoj sa saborskim zastupnikom RH, sveučilišnim profesorom te jednim od istaknutijih hrvatskih javnih intelektualaca vodi razgovor o Hrvatima izvan Hrvatske, njihovu statusu i vezama s državom s kojom su na razne načine povezani.
Rođen u Mostaru, Raspudić temu koja već desetljećima izaziva političke i društvene rasprave dobro poznaje i iz osobnog iskustva, kako piše Večernji.ba. Tijekom razgovora upozorava kako se pod nazivom dijaspora nerijetko svrstavaju zajednice bitno različita položaja: Hrvati u Bosni i Hercegovini, pripadnici hrvatskih nacionalnih manjina u drugim zemljama te hrvatski iseljenici i njihovi potomci širom svijeta. Zbog toga, drži, prema njima nije moguće provoditi jednu jedinstvenu politiku.
Posebno mjesto pritom pripada pitanju Hrvata u BiH. Jesu li oni dijaspora tek zato što obitavaju izvan granica Republike Hrvatske? Kakve posljedice njihov ustavni status u Bosni i Hercegovini ima za odnos službenog Zagreba prema njima te je li financijska potpora dostatna ako temeljna politička pitanja i dalje ostaju neriješena? U razgovoru dotičemo se i njihove političke zastupljenosti, odnosa Hrvatske prema BiH kao i mogućnosti za snažnije gospodarsko i institucionalno povezivanje.
No Bosna i Hercegovina tek je dio znatno šire priče. Milijuni Hrvata i njihovih potomaka danas žive izvan Hrvatske, a njihova veza sa zemljom iz koje potječu njihovi roditelji, djedovi ili pradjedovi znatno se razlikuje od jedne generacije do druge. Dok jedni hrvatski jezik i kulturu njeguju iz dana u dan, drugima je Hrvatska ponajprije obiteljska priča koju tek započinju upoznavati. Upravo zbog toga s Raspudićem razgovaramo i o pitanju koje se pojavljuje u gotovo svakom izdanju CROnnecta: radi li Hrvatska dovoljno kako bi te ljude pronašla, zainteresirala i povezala sa zemljom njihovih predaka?
Mnogi potomci hrvatskih iseljenika žele stići u Hrvatsku, studirati, pokrenuti posao, ulagati ili se vratiti, no tu želju često prati vrlo praktično pitanje – kome se javiti i gdje krenuti? U kolikoj su mjeri hrvatska diplomatska i konzularna predstavništva pripravna preuzeti aktivniju ulogu, a koliko se povezanost s iseljeništvom i dalje temelji na obiteljima, hrvatskim zajednicama i Crkvi?
Tema je osobito aktualna u času kada se Hrvatska nosi s ozbiljnim demografskim poteškoćama i manjkom radne snage. Bi li se dio rješenja mogao pronaći među drugom i trećom generacijom hrvatskih iseljenika? I je li dostatno pozivati ljude na povratak ako ih po dolasku dočekaju administrativne zapreke, teško dostupno stanovanje te poslovno okruženje bitno različito od onoga iz kojeg dolaze?
Razgovor otvara i temu političkog glasa Hrvata izvan Hrvatske. Tri zastupnika XI. izborne jedinice trebala bi zastupati vrlo širok i raznovrstan krug ljudi, od Hrvata u BiH pa do iseljenika i njihovih potomaka na drugim kontinentima. Može li jedan izborni model uistinu odgovarati tako raznolikim skupinama i postoji li način da njihovi interesi u Hrvatskom saboru budu zastupljeni izravnije i uočljivije?
Raspudić u CROnnectu govori i o neiskorištenom gospodarskom potencijalu iseljeništva, prilikama koje Hrvatskoj nudi članstvo u Europskoj uniji, studentskim razmjenama i privlačenju mlađih naraštaja, ali i o zaprekama zbog kojih je put od emocionalne veze s Hrvatskom do stvarnog povratka nerijetko mnogo teži nego što bi trebao biti. U kojoj mjeri Hrvatska doista poznaje svoje ljude izvan granica, što od njih očekuje, a što im zauzvrat pruža? Treba li iz temelja preoblikovati način na koji govorimo o hrvatskoj dijaspori te prema različitim skupinama Hrvata izvan Hrvatske stvarati različite politike? O tim temama s Ninom Raspudićem razgovaramo u novom izdanju podcasta CROnnect.
