Za stjecanje prava na redovitu starosnu mirovinu u Njemačkoj u pravilu treba imati barem pet godina osiguranja, no koliko će umirovljenik zapravo dobivati ovisi prije svega o visini plaće i skupljenim mirovinskim bodovima.
Brojni ljudi koji su dio svojega radnog vijeka odradili u Njemačkoj postavljaju pitanje kolika ih mirovina čeka nakon tek nekoliko godina rada. Njemačko mirovinsko osiguranje navodi da je za redovitu starosnu mirovinu nužno zadovoljiti najkraće razdoblje osiguranja u trajanju od pet godina.
To ipak ne znači da nakon pet godina slijedi neki zajamčeni iznos mirovine. Koliko će netko primati zavisi o tome koliko je zarađivao dok je radio i koliko je mirovinskih bodova skupio.
Pet godina uz prosječnu plaću donosi oko 213 eura
Cijeli je sustav postavljen na takozvanim mirovinskim, to jest dohodovnim bodovima. Onaj tko u jednoj godini zaradi koliko iznosi prosječna zarada osiguranika, ostvaruje jedan mirovinski bod.
Za 2026. godinu prosječna godišnja bruto zarada koja odgovara jednom bodu postavljena je na 51.944 eura.
Od 1. srpnja 2026. jedan mirovinski bod vrijedit će 42,52 eura na mjesec. Njemačke su mirovine tada uvećane za 4,24 posto, a ista se vrijednost boda primjenjuje na cijelom području zemlje.
Ako je netko punih pet godina zarađivao upravo prosječnu plaću i u svakoj od tih godina skupio po jedan bod, ukupno bi imao pet mirovinskih bodova.
Jednostavan račun to potvrđuje:
5 mirovinskih bodova × 42,52 eura = 212,60 eura bruto mjesečno.
Riječ je o izračunu redovite starosne mirovine bez ikakvih dodatnih uvećanja ili smanjenja.
Manja plaća znači i manju mirovinu
Ako je radnik primao manje od njemačkog prosjeka, godišnje će skupiti manje od jednog boda pa će mu i buduća mirovina biti niža. Primjerice, zarada na razini otprilike polovice prosječne plaće značila bi oko pola boda na godinu.
S druge strane, plaća iznad prosjeka nosi i više mirovinskih bodova, sve do zakonom određenih granica, pa nakon jednakoga broja godina rada može donijeti i veći iznos mirovine.
Upravo zato pet godina rada samo za sebe nije dovoljno da bi se utvrdio točan iznos. Dvoje ljudi koji su u Njemačkoj radili jednako dugo mogu dobivati bitno različite mirovine ako su im se plaće razlikovale.
Pet godina je uvjet za pravo, a ne zajamčeni iznos
Iz Njemačkog mirovinskog osiguranja poručuju da za redovitu starosnu mirovinu treba dosegnuti propisanu dob za umirovljenje te zadovoljiti najmanje pet godina osiguranja.
Dobna se granica postupno diže s 65 na 67 godina, a za one rođene 1964. i kasnije redovita dob za odlazak u mirovinu iznosi 67 godina.
Pet se godina stoga može gledati kao najmanji uvjet za stjecanje prava, dok stvarni iznos mirovine u prvom redu određuju skupljeni bodovi i vrijednost boda u trenutku kad se mirovina počne koristiti.
