O spomenutim je problemima za Večernji list u nekoliko navrata govorio Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH.
Privrženost rodnome kraju i domovini ne dokazuje se parolama i udaranjem šakom u prsa svake četiri (ili dvije) godine, niti otrcanim predizbornim folklorom i toliko puta ponovljenim obrascima da rijetko koga još mogu ganuti. Ona se očituje u svakodnevnome napornom radu, ustrajnoj borbi s naizgled nesavladivim preprekama te energiji kakvu nalazimo jedino u onim obiteljima koje su navikle na nevolje i oluje što su ih toliko puta oborile… Ona se prepoznaje u svakoj bori i žulju poljoprivrednih proizvođača čije ruke marljivo obrađuju često neplodnu zemlju, pa i onda kada je potpora države i politike daleko od dovoljne da bi se preživjelo u surovom okruženju obilježenom prevelikom ovisnošću o uvozu, prenosi Večernji.ba.
No ljeto koje je napokon iza nas pokazalo je da se proizvođači hrane nose s dosad najtežim izazovom; klimatske promjene izazvane stoljetnim čovjekovim ignoriranjem upozorenja struke sada stižu na naplatu, a prvi na udaru neće biti oni koji (ne)donose odluke, nego oni prepušteni uglavnom vlastitoj snalažljivosti i dosjetljivosti. Nažalost, ta im dosjetljivost sada neće biti dovoljna jer je povijesna suša, čiji su tragovi vidljivi diljem Bosne i Hercegovine, potpuno iscrpila zalihe vode u tlu, ostavivši za sobom pustoš i krajolik koji sada više nalikuje savanskom nego mediteranskom ili kontinentalnom klimatskom pojasu. Posljedice će snositi svi, od samih proizvođača do građana koji mogu očekivati ne samo nova poskupljenja prehrambenih proizvoda, nego i dvojbu oko njihove dostupnosti.
Zbog svega navedenog s pravom se postavlja pitanje hoće li vlasti u BiH napokon proglasiti stanje prirodne nesreće i time otvoriti novčanike za spašavanje onoga što se još može spasiti. Udruga poljoprivrednika u Federaciji BiH, čiji čelnici neprestano upozoravaju na nužnost temeljitih promjena u sektoru proizvodnje hrane, pozvala je sve županijske vlade u Federaciji BiH da proglase stanje prirodne nesreće zbog suše i štete koju je ona nanijela mnogim usjevima. Za ilustraciju, prinosi su kod pojedinih kultura umanjeni za nevjerojatnih 50 posto, a domaćim proizvođačima ne pogoduju ni ostali čimbenici poput stalnog rasta cijena inputa, osobito energenata i repromaterijala. Istodobno otkupne cijene ne samo da ne slijede rast troškova, nego padaju, pa su stoga uputili apel za žurno djelovanje. U protivnome nas čeka osjetan pad domaće proizvodnje, ali i zatvaranje farmi diljem Federacije BiH.
O tim je problemima za Večernji list u više navrata govorio Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, koji je u jednom od svojih posljednjih istupa jasno upozorio na ozbiljnost stanja s kojim se poljoprivrednici suočavaju. Temu potpore proizvodnji hrane svakako treba sagledavati i kroz nužne tehnološke prilagodbe te jačanje konkurentnosti u sve okrutnijem svijetu. A toga nema bez ulaganja u prijeko potrebne sustave poput navodnjavanja.
Klimatske promjene izazvane stoljetnim čovjekovim neodgovornim ponašanjem ove su godine, na primjeru izrazito osjetljivih gospodarstava, pokazale svoje pravo lice, a u kontekstu BiH do kraja razotkrile sve slabosti i probleme domaćeg sustava proizvodnje hrane, nedovoljno konkurentnog i tehnološki spremnog za suočavanje sa sve bržim, dinamičnijim i izraženijim klimatskim ekstremima. Najnoviji podaci, dostupni u Strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije usvojenoj u rujnu 2024., otkrivaju tužno stanje sustava navodnjavanja – ključnog obrambenog mehanizma nužnog za iole ozbiljnije prinose, a u vrijeme izraženih suša, kakva je ovogodišnja, pitanje melioracije tla ponovno je izbilo u prvi plan svih rasprava i analiza.
