Kako navodi list El Mundo, napad bi bio izveden dronovima ispaljenima s mora, sakrivenima u kontejneru trgovačkoga broda.
Rusija se sprema za nove udare dronovima na europskom tlu, no ovoga bi puta na meti bile mediteranske države poput Francuske, Španjolske ili Italije. Španjolski dnevnik El Mundo piše da su američke obavještajne agencije došle do saznanja o kremaljskim namjerama za zaoštravanje te ih proslijedile nekolicini europskih vlada, kako prenosi Večernji.ba. Prema tvrdnjama tog lista, napad bi se ostvario dronovima lansiranima s morske površine, prikrivenima u kontejneru na trgovačkom brodu. “Koristit će dronove lansirane s mora, skrivene u kontejneru broda”, tvrdi anoniman sugovornik blizak litavskom ministarstvu obrane. Moskva je do sada nastupala ispod takozvanog ratnog praga, izbjegavajući poteze koji bi potaknuli usklađen odgovor NATO-a, ali je pojačala kampanju sabotaža i izvodi pojedinačne incidente kojima očito ispituje granice i reakcije.
Vlasti u Litvi navode da im je poznato i o kojem bi se dronu radilo. Riječ je o modelu Gerbera, duljine otprilike dva metra, s rasponom krila od 2,5 metra, težine do 18 kilograma, brzine oko 160 km/h i dometa do 600 kilometara, što ovisi o teretu i vjetru. Jedan trgovački brod može ponijeti nekoliko takvih letjelica i katapultirati ih daleko lakše nego bitno veće Shahede ili Gerane. Na udaljenosti od 200 do 300 kilometara od obale let bi potrajao približno od sat i petnaest minuta do dva sata.
Cilj, pak, ne bi bilo golemo razaranje. S punjenjem od četiri do pet kilograma eksploziva Gerbera je pogodnija za blokiranje zračne luke, izazivanje požara, nadlijetanje vojnog objekta ili pokazivanje da Rusija može dosegnuti europsku unutrašnjost. Britanski analitičar Keir Giles, poznavatelj ruske vojne strategije, pojašnjava logiku izbora mete: “Rusija promatra gdje će svaka akcija imati najveći učinak zbog nedostatka otpornosti, civilne obrane i političke krhkosti”. Radi se, kaže, o “jednadžbi koja se neprestano mijenja”, u kojoj Moskva procjenjuje gdje može ostvariti najviše uz rizike i sredstva koja je voljna uložiti.
Iz kojeg bi razloga na meti bile upravo Španjolska, Francuska ili Italija? Sve tri zemlje čekaju izbori 2027. i u njima djeluju radikalne snage sposobne iskoristiti strah i umor od rata u Ukrajini, a napose u Francuskoj i Italiji postoje poveznice ili stavovi očito naklonjeni kremaljskim interesima. Ljevičarski kandidat Jean-Luc Mélenchon pojačanu rusku prijetnju na europskom tlu pripisao je ukrajinskim “napadima dugog dometa” na ruski teritorij. Giles upozorava kako razmak od ruske granice ne osigurava sigurnost: “Nisu nužno države prve crte one koje će biti meta. Meta će biti tamo gdje je najslabija točka Europe”, nadodaje. Među osjetljivima spominje “zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva ili Španjolske, koje nisu uložile u integrirane sustave protuzračne i proturaketne obrane primjerene ruskoj prijetnji”.
Zamisao o lansiranju s mora protiv NATO-a prije točno godinu dana iznio je ukrajinski portal Defense Express, prema kojem bi se Gerbere prevozili na tankerima ruske flote iz sjene i ispaljivali iz međunarodnih voda. “Ruska Federacija već je vježbala lansiranje bespilotnih letjelica s brodova”, piše taj portal, podsjećajući da je 2020. tvrtka ZALA, povezana s koncernom Kalašnjikov, provela lansiranja s broda u pokretu. U listopadu 2024. Moskva je nastavila s pokusima, ovoga puta s gotovo nepomične morske platforme.
U ruskim vojnim krugovima Mediteran se već prikazuje kao pravac s kojeg se može zaprijetiti Francuskoj. Utjecajni Telegram kanal Rybar 19. rujna, dan nakon sastanka koji je sazvao Macron, objavio je kartu Mediterana pod naslovom “Ruski lijek protiv francuske arogancije”. U tekstu se zamišljala isporuka dronova Geran-5 Alžiru, koji bi mogli pogoditi zrakoplovne tvornice, vojne baze, nuklearne elektrane i petrokemijske komplekse na jugu Francuske.
Ruska namjera je, prema litavskom izvoru, izazvati dojam kakav je Ukrajina stvorila operacijom u kojoj su dronovi prikriveni u kontejnerima na kamionima, bez znanja vozača, ispušteni nadomak ruskih aerodroma i uništili niz zrakoplova. Obavještajni izvori u baltičkim državama povezuju povećanu rusku agresivnost sa štetom koju ukrajinski udari nanose ruskom energetskom sektoru. Prema Bloombergu, osoba bliska Kremlju najavila je namjeru kažnjavanja Europe zbog potpore Kijevu.
Aktualni val ruskih sabotaža ima nekoliko svrha. Umanjiti podršku Ukrajini, potaknuti razdore u NATO-u i uznemiriti europsko pučanstvo. Sličnim saznanjima raspolaže i Poljska. Premijer Donald Tusk upozorio je na potencijalne ruske udare dronovima ili raketama na zemlje koje pružaju pomoć Ukrajini te je naglasio da su te države već dokazale da mogu zaustaviti takve operacije te utvrditi izvršitelje i naručitelje. Litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys poručio je da se Rusija neće skrivati te da se posljedice jednostavno moraju izbjeći. Litva i ostale zemlje raspolažu tim podacima približno od zagonetnog puta šefa CIA-e Johna Ratcliffea u Moskvu. Stigao je američkim vojnim zrakoplovom koji je imao usputno slijetanje u Rigi. Javnosti nije poznato je li se u Latviji s kim našao, ali diplomatski izvori jedne baltičke države potvrđuju da su o putovanju znali unaprijed te da su naknadno bili upoznati s njegovim sadržajem. Wall Street Journal i Politico potvrdili su da je Ratcliffe u Moskvu otputovao upozoriti Rusiju da ne izvodi napade ni provokacije usmjerene protiv NATO-a.
Prema izvorima upućenima u upozorenje, Španjolska, Francuska i Italija primile su obavijest da Rusija priprema moguću dronsku operaciju protiv jedne od njih. Emmanuel Macron je, podsjeća El Mundo, nakon što je 16. rujna sazvao Vijeće obrane, dva dana kasnije u Elizejskoj palači okupio čelnike svih stranaka i kandidate za predsjedničke izbore 2027. Nekolicina obrambenih analitičara potvrdila je da im je poznato izvješće CIA-e koje kruži.
Iako je dron Gerber-2 nedavno pronađen nadomak poljske obale imao fragmentacijsku bojnu glavu s detonatorom i približno četiri kilograma eksploziva, taj incident nije predstavljao pomorsko lansiranje. Dron je vjerojatno došao iz Kalinjingrada preko Litve. Ta metoda nije isključivo ruska, budući da i Ukrajina lansira dronove s platformi na moru, pa pojedini analitičari smatraju da bi Rusija mogla uzvratiti istom mjerom. Službene potvrde ovakvog scenarija za sada nema.
