Novo europsko istraživanje o prisutnosti takozvanih „vječnih kemikalija“ u ljudskom tijelu donijelo je zabrinjavajuće rezultate. Spojevi iz skupine PFAS otkriveni su kod svih deset testiranih osoba iz Hrvatske, a kod šestero ispitanika zbroj četiriju analiziranih dugolančanih PFAS spojeva premašio je zdravstveno utemeljenu referentnu vrijednost Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).
U istraživanju je ukupno sudjelovalo 110 osoba iz devet zemalja Europske unije. Od deset hrvatskih ispitanika njih sedmero bilo je iz Gospića, dvoje iz Knina te jedna osoba iz Pule. Kod petero od sedmero testiranih Gospićana izmjerene su vrijednosti iznad referentnog praga.
Što su „vječne kemikalije“?
PFAS je naziv za brojnu skupinu sintetičkih kemijskih spojeva koji se vrlo teško razgrađuju. Zbog svoje izrazite postojanosti mogu se godinama zadržavati kako u okolišu, tako i u ljudskom organizmu.
Izloženost tim spojevima moguća je putem hrane i vode, ali i mnogih proizvoda koji se upotrebljavaju u svakodnevici.
Kod ispitanika su analizirana četiri dugolančana PFAS spoja – PFOA, PFOS, PFNA i PFHxS. EFSA njihove koncentracije razmatra zajedno, pri čemu se vrijednost iznad 6,9 ng/mL smatra prelaskom zdravstveno utemeljenog referentnog praga.
Treba istaknuti da premašivanje tog praga ne znači da će osoba oboljeti, nego upućuje na to da je razina izloženosti viša od zdravstveno utemeljene referentne vrijednosti.
I Hrvatski zavod za javno zdravstvo napominje da prisutnost PFAS-a sama po sebi nije dokaz trovanja niti neposredne opasnosti za zdravlje. Ipak, dugotrajna izloženost pojedinim PFAS spojevima dovodi se u vezu s povećanim rizikom od povišenog kolesterola, promjena u radu jetre i hormonskog sustava, slabijeg imunološkog odgovora te nekih drugih zdravstvenih tegoba.
Hrvatski rezultati odskaču
U ukupnom europskom uzorku referentni prag premašilo je 27 od 110 ispitanika, odnosno oko 25 posto. Među hrvatskim ispitanicima iznad njega je bilo šestero od deset, dakle 60 posto.
Istraživanje je ujedno pokazalo da su više razine dugolančanih PFAS spojeva bile povezane s učestalijom konzumacijom mesa te ribe i morskih plodova.
Rezultate ipak valja tumačiti s oprezom. Autori ističu da istraživanje nije reprezentativno, a deset ispitanika iz Hrvatske premalen je uzorak da bi se zaključci mogli primijeniti na cijelo hrvatsko stanovništvo.
Ovim se istraživanjem nalazi kod ispitanika iz Gospića također ne mogu izravno dovesti u vezu s problemom ilegalno odloženog otpada na tom području.
Istraživanje je naručila skupina Zeleni/ESS u Europskom parlamentu, a interpretaciju rezultata proveli su istraživači sa Sveučilišta Vrije u Amsterdamu.
