Dođe li do nove opsežne operacije, ona bi, kako tvrde izvori Axiosa, s najvećom vjerojatnošću podrazumijevala usklađeno nastupanje Sjedinjenih Država i Izraela, uz angažman izraelske vojske.
Pentagon je američkom Središnjem zapovjedništvu dao nalog da privede kraju pripreme za eventualno obnavljanje opsežnih borbenih djelovanja u Iranu, saznaje Axios iz krugova američkih dužnosnika. Taj je nalog stigao prije nekoliko dana, no to još ne znači da je predsjednik Donald Trump donio odluku o napadu, niti je utvrđen datum kada bi operacija mogla započeti.
Ipak, kako prenosi Večernji.ba, riječ je o ozbiljnom nagovještaju da Washington iznova odmjerava mogućnost velikog vojnog poteza protiv Irana. Pozivajući se na američke i izraelske izvore, Axios navodi da bi se operacije, ukoliko Trump odluči nastaviti rat, mogle svesti na masovne zračne napade na iransku energetsku infrastrukturu, ostale važne infrastrukturne objekte te nuklearna postrojenja. Baš bi takav slijed događaja mogao snažno uzdrmati cijene nafte, a time neizravno i cijene goriva u Europi i Hrvatskoj. Axios ističe da bi ponovno izbijanje rata u narednih tri do četiri tjedna moglo proizvesti i političke reperkusije u SAD-u, budući da bi svježi sukob najvjerojatnije gurnuo cijene nafte prema gore. U Sjedinjenim Državama bliže se izbori za Kongres, a procjene američkih i izraelskih izvora govore da nije isključeno kako bi se nova velika operacija mogla odviti i prije glasovanja. Bez obzira na naredbu Pentagona, američka vojska zasad tek priprema moguće scenarije. “Posao Ministarstva obrane je razviti i predsjedniku predstaviti vojne opcije”, kazao je za Axios jedan dužnosnik Pentagona. Iz Bijele kuće poručuju kako Trump u svakom trenutku raspolaže svim opcijama. “Predsjednik Trump drži sve karte i učinit će ono što je najbolje za Sjedinjene Države”, izjavio je za Axios dužnosnik Bijele kuće, nadovezujući se da su američke pozicije čvrste zahvaljujući nadzoru nad Hormuškim tjesnacem i pritisku na iransko gospodarstvo.
Prema pisanju Axiosa, Trumpov tim za nacionalnu sigurnost okupio se u petak u Camp Davidu na sastanku koji je potrajao više sati. Jedan izraelski dužnosnik otkrio je da se dio rasprave vrtio upravo oko mogućeg obnavljanja opsežnih borbenih djelovanja u Iranu. Američki državni tajnik Marco Rubio nakon susreta je izjavio kako se razgovaralo o dugoročnom osmišljavanju vanjske politike. U isto vrijeme diplomatski su pregovori između SAD-a i Irana zastali. Katarski posrednici i dalje iščekuju reakciju Teherana na američki protuprijedlog u kojem su zahtjevi vezani uz iranski nuklearni program. Drugi izraelski dužnosnik s kojim je Axios razgovarao tvrdi da razgovori o mogućem nastavku velikih vojnih akcija postaju sve učestaliji. Unatoč tome, izraelska strana ocjenjuje da izgledi za takav napad prije američkih izbora trenutačno nisu veliki, iako ga ne odbacuju u potpunosti. Nakon izbora bi, prema istom izvoru, vjerojatnost znatno narasla.
Još jedan pokazatelj da se situacija mijenja jest obnovljeno pojačavanje kontakata između Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Njih su dvojica razgovarali u srijedu, tek nekoliko dana nakon prethodnog telefonskog poziva. Bila je to njihova druga komunikacija u kratkom roku, nakon višotjednog razdoblja tijekom kojeg su, kako tvrdi Axios, razmjenjivali vrlo malo riječi. Do razgovora je došlo pošto je Netanyahu održao sjednicu sa svojim timom za nacionalnu sigurnost na kojoj je Iran bio jedna od tema. U ponedjeljak je Netanyahu komunicirao i s Rubiom. Ako bi se zbila nova velika operacija, ona bi, prema izvorima Axiosa, najizglednije obuhvaćala usklađeno djelovanje SAD-a i Izraela, uz angažman izraelske vojske.
Izraelski dužnosnici za Axios navode da je iranski režim nakon prethodnih napada u iznimno nezavidnoj poziciji te da bi mogao prvi pokušati udariti. Po njihovim tvrdnjama, Iran je već proživio dva neočekivana napada i ne želi iskusiti i treći. Poteškoća je u tome što bi nova opsežna američko-izraelska operacija gotovo zasigurno izazvala iranski odgovor. Izraelski izvori drže mogućim da bi Iran u slučaju novog napada lansirao stotine balističkih projektila u smjeru Izraela. Takav bi razvoj mogao ponovno proširiti sukob izvan granica samog Irana i Izraela te dodatno izložiti opasnosti energetsku infrastrukturu i pomorske pravce u regiji.
Već i sama mogućnost nove eskalacije pojačava napetost na tržištu nafte. Ako bi u svježem sukobu stradala iranska naftna postrojenja ili ključni pomorski pravci, tržište bi moglo odgovoriti naglim poskupljenjem barela. Osobito je značajan Hormuški tjesnac, kojim protječe velik dio svjetske trgovine naftom. Svaki ozbiljniji prekid plovidbe tom rutom pojačao bi strahove oko opskrbe i mogao bi dodatno uzdignuti cijenu sirove nafte. Za vozače u Hrvatskoj to bi značilo nov pritisak na cijene benzina i dizela. Ipak, u kojoj bi se mjeri eventualni skok cijene nafte prelio na hrvatske benzinske postaje, ovisilo bi i o tome kako Vlada regulira maloprodajne cijene.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
