Stanovnici Bosne i Hercegovine i dalje troše vrijeme stojeći u redovima na šalterima i skupljajući dokumente, dok se digitalna preobrazba institucija odvija veoma sporo.
Iako suvremene digitalne tehnologije mijenjaju način pohrane dokumenata, razmjene informacija i obavljanja administrativnih zadaća, svakodnevica građana BiH i dalje su papiri, šalteri i dugo čekanje. Proces digitalne transformacije, od kojeg se očekuje manje birokracije i djelotvornije poslovanje institucija, u BiH tek je u povojima, kako piše Bljesak.info.
“Fali ti jedan papir”, “Nedostaje vam uplatnica” i “Ovo vam je nečitko” rečenice su s kojima se građani redovito susreću na šalterima.
“Ništa se ne mijenja. Sve je isto kao prije 20 godina. Gdje god ideš, čekaš. Treba papir, treba uputnica. Što god treba, mi smo na čekanju”, kazao je jedan od građana.
Pojedini ističu kako na papirologiju odlazi previše vremena i da im nerijetko fali baš jedan jedini dokument.
“Papiri i samo papiri. Ja mislim da nema nijedne zemlje gdje traže više papira”, jedan je od komentara građana.
Odgovorni ne poriču da BiH zaostaje za susjednim zemljama. Digitalizacija je prisutna, no nedostaje jedinstveni sustav, a situaciju dodatno komplicira decentralizirano ustrojstvo države.
Hajrudin Ćuprija, direktor Arhiva Federacije BiH, uvjeren je da se cijeli proces može ubrzati.
“Slovenija, koja je centralizirana država, radila je digitalnu transformaciju 18 godina. Nisu imali problema sa županijama, entitetima i određenim blokadama. To je jedan kompleksan posao. Međutim, iako kasnimo, mi to možemo sustići. Ako danas budemo svi iskreni i opredijeljeni provesti digitalnu transformaciju, mi je za pet godina možemo završiti, da bude sustavno riješena i zaokružen”, rekao je Ćuprija.
Almin Mališević iz Privredne komore Federacije BiH upozorava da se digitalizacija i digitalna transformacija ne smiju izjednačavati.
“Mi moramo razlikovati digitalizaciju od digitalne transformacije. Nije dovoljno nabaviti novu opremu, neki novi softver, nego morate imati koncept. Dakle, morate imati novu filozofiju institucije, da institucije postaju učinkovitije. Da mi, građani ili kompanije, ne moramo hodati od šaltera do šaltera. To pojeftinjuje rad, ubrzava procese i samim tim postajemo konkurentni”, rekao je Mališević.
Digitalna preobrazba nije pitanje odabira, već neophodnost, a njezino provođenje od Bosne i Hercegovine traži i Europska unija.
Za provedbu će biti nužan i novi zakon o arhivskoj građi, no ni on neće otkloniti sve zapreke koje postoje.
“Kod nas će teško biti napravljeno nešto da imamo jedan centralni portal na kojem vi možete sve završiti. Zato što ni danas, u analognom sustavu, vi morate za nešto otići u općinu, za nešto u županiju. Isto tako je i u digitalnoj formi. Jedino zajednička suradnja između svih institucija i zajednički napredak omogućit će takvo nešto”, pojasnio je Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH.
Pod digitalizacijom se ne misli samo na dokumente koji su dostupni u internetskom obliku. U tome može biti od pomoći i umjetna inteligencija, ali njezino korištenje iziskuje opreznost.
“Upotreba umjetne inteligencije samo kao korištenje chatbotova može biti veoma opasna zato što, s aspekta zaštite dokumenata i podataka, vi dokumente ne smijete slati u nekakva neovlaštena okruženja da se čitaju, analiziraju i tako dalje, tako da s te strane treba biti vrlo oprezan”, poručio je Admir Kulić, direktor IT kompanije.
Digitalizacija bi trebala označiti kraj neprestanog skupljanja papira i trčanja od jedne do druge institucije, no Bosna i Hercegovina od toga je još uvijek daleko, pa građani i dalje sami prenose među institucijama podatke kojima država već raspolaže.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
