Premda plaća u BiH stalno raste, normalan život moguće je osigurati jedino uz dodatni rad. Djelatnici u području informacija i komunikacija bilježe najveće mjesečne prihode u državi, uz prosječnu neto plaću koja doseže 2294 KM.
Tijekom proteklih godina zarade u regijskim državama uglavnom idu prema gore, ali sâm broj na platnoj listi ne pokazuje uvijek što zaposleni za taj novac doista mogu kupiti. Skuplje cijene i viši troškovi života djelomično brišu dobitke od viših prihoda, a jaz među državama, pa i među raznim granama, i nadalje je izrazit.
Slovenija i dalje prednjači po najvišim prosječnim plaćama u regiji, pa je prati Hrvatska, dok prosječne zarade u Bosni i Hercegovini znatno zaostaju, premda bilježe uspon. Naravno, takav iznos i dalje ne dostaje za pristojan život, no građani se dovijaju dodatnim poslovima pa na taj način krpaju rupe i uspiju ponešto odvojiti. Brojke, naime, otkrivaju kako ni veća prosječna plaća ne mora voditi jednakom porastu standarda, napose dok je inflacija izraženija. U srpnju ove godine prosječna neto plaća isplaćena u Bosni i Hercegovini bila je 1732 KM, što odgovara iznosu od otprilike 885,56 eura.
Spram prethodnog mjeseca nominalni je rast bio 1,5 posto, a realni 1,9 posto, navodi Capital. Promatra li se cijela godina, točnije u odnosu na srpanj 2025., prosječna neto plaća nominalno je bila viša za 8,1 posto, uz realno povećanje od 4,4 posto. Ipak, taj prosjek prikriva goleme razlike između pojedinih grana. Djelatnici u sektoru informacija i komunikacija ubiru najveće mjesečne prihode u BiH, pri čemu njihova prosječna neto plaća dolazi do 2294 KM. Iza njih su zdravstvena i socijalna skrb s prosjekom od 2265 KM te financijske djelatnosti i osiguranje s 2263 KM, navodi Večernji list BiH.
Pri dnu te ljestvice našli su se oni koji rade u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane, gdje prosječna neto plaća dostiže 1180 KM. Prosjek u graditeljstvu stoji na 1334 KM, u maloprodaji na 1381 KM, dok u prerađivačkoj industriji iznosi 1414 KM. Kada se te brojke stave uz bok ostatku regije, prednjači Slovenija. Prema navodima tamošnjeg Statističkog ureda, kako prenosi Capital, prosječna neto plaća u srpnju dosegnula je 1695,34 eura, a bruto plaća 2708,63 eura. U usporedbi s lipnjem prosječna neto plaća bila je manja, ali je na godišnjoj razini rast ipak zadržan. Ako se usporedi sa srpnjem lani, prosječna neto plaća nominalno je skočila za 7,5 posto, a realno za 4,5 posto. Osjetne razlike među granama postoje i u Sloveniji. U financijskim djelatnostima i osiguranju ostvarena je najviša prosječna bruto plaća od 3749,27 eura, dok je ona najniža, u smještaju i prehrani, dosegnula 1993,33 eura.
U srpnju je prosječna neto plaća u Crnoj Gori iznosila 1037 eura, što pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Spram prethodnog mjeseca ta se brojka podigla za tek jedan euro. U isto su vrijeme potrošačke cijene porasle za 0,8 posto, pa je realna kupovna moć prosječne plaće pala za 0,7 posto. U odnosu na srpanj lani prosječna neto plaća viša je za 2,3 posto, odnosno za 23 eura. Najveće prosječne neto plaće u Crnoj Gori pripadaju zaposlenima u financijskim djelatnostima i osiguranju, gdje prosjek stiže do 1683 eura. Potom dolaze opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija s 1484 eura te informacije i komunikacije s 1313 eura. Najmanja prosječna plaća zabilježena je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima te je bila 873 eura. Jaz između najbolje i najslabije plaćene grane tako je narastao na 810 eura. Za Srbiju srpanjski podaci još nisu izašli, pa najnoviju raspoloživu sliku daju brojke za lipanj. Tada je prosječna bruto plaća bila 166.123 dinara, odnosno oko 1417 eura, dok je prosječna neto plaća iznosila 120.401 dinar, odnosno približno 1028 eura. Spram lipnja prethodne godine prosječna neto plaća nominalno je bila veća za 12,4 posto, a realno za 9,4 posto.
Po visini prosječnih zarada Hrvatska se pozicionirala tik iza Slovenije. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna neto plaća u srpnju dosegnula 1540 eura. Spram lipnja nominalno je pala za jedan posto, a realno za 0,8 posto. Ako se usporedi sa srpnjem prethodne godine, prosječna neto plaća nominalno je narasla za 7,2 posto, dok je realni rast bio 3,2 posto. Zračni prijevoz imao je najvišu prosječnu neto plaću isplaćenu u Hrvatskoj u srpnju, i to 2398 eura. S druge strane, najniža je zabilježena u proizvodnji odjeće, gdje je prosjek stao na 1005 eura.
Brojke iz susjednih država tako svjedoče o zajedničkom smjeru rasta nominalnih plaća, ali i o velikim razlikama u njihovoj stvarnoj vrijednosti. Iako zaposleni u nekim granama već ostvaruju zarade koje bitno nadilaze državni prosjek, mnogi radnici ostaju i dalje duboko ispod njega. Upravo stoga za istinsku sliku životnog standarda nije dostatno gledati samo koliko plaće rastu, nego i koliko od tog rasta preostane nakon podmirivanja sve skupljih životnih troškova.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
