Posljedice ratnih događanja iz devedesetih godina predmet su najvećeg dijela zahtjeva.
Prije nego što Crna Gora postane dio Europske unije, Hrvatska od nje traži da se razriješi osam otvorenih tema, uglavnom proizišlih iz ratnog naslijeđa devedesetih, doznaje Hina u srijedu iz diplomatskih izvora u Hrvatskoj. Prema pisanju Večernjeg.ba, teme koje je Zagreb dostavio članicama Unije vezane su za pregovaračko poglavlje 23, koje pokriva pravosuđe i temeljna prava, kao i za poglavlje 31 koje se tiče vanjske, sigurnosne i obrambene politike.
Usporedno s time Zagreb ostaje podrška europskom putu Crne Gore budući da je njezin ulazak u Uniju i u interesu Hrvatske, naglašavaju izvori.
Ratne posljedice iz 1990-ih stoje u pozadini većine zahtjeva. Jedna od tema koju Hrvatska želi riješiti jest odšteta za svoje državljane zatočene u crnogorskom logoru Morinj, kroz koji je od listopada 1991. do kolovoza 1992. prošlo više od 300 hrvatskih državljana, ponajviše s dubrovačkog područja.
Jednako tako, inzistira se na zaštiti spomen-ploče koja označava mjesto nekadašnjeg logora. Nju su u listopadu 2022. zajednički otkrili hrvatski i crnogorski ministri, ali su se kasnije pojavili zahtjevi da je se ukloni, a oko nje je postavljena metalna konstrukcija koja bi je mogla zakriti.
Preimenovanje kotorskog gradskog bazena predmet je trećeg zahtjeva; bazen nosi ime vaterpolista Zorana Gopčevića, za kojega Hrvatska tvrdi da je tijekom 1991. i 1992. bio čuvar u Morinju. Za Zagreb je neprihvatljivo da sportski objekt bude nazvan po osobi koja se dovodi u vezu sa zlostavljanjem i mučenjem hrvatskih zatočenika.
Od crnogorskih vlasti Zagreb također očekuje punu suradnju u rasvjetljavanju sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, pri čemu se misli na razmjenu podataka, daljnji rad nadležnih komisija te omogućavanje uvida u arhive i dokumente koji bi pridonijeli njihovu pronalasku i utvrđivanju što im se dogodilo.
Uz to, Hrvatska traži da se kazneno procesuiraju osobe odgovorne za ratne zločine, uključujući i one odgovorne na temelju zapovjedne odgovornosti. U dokumentu je navedeno da dosad nije izrečena nijedna osuđujuća presuda po toj osnovi. Kad je riječ o Morinju, četvorica pripadnika JNA pravomoćno su osuđena za ratne zločine na ukupno 12 godina zatvora, no tim presudama nisu bili obuhvaćeni zločini počinjeni nad civilnim zatočenicima logora.
Na popisu zahtjeva nalazi se i rješavanje imovinskih prava hrvatskih obitelji u Crnoj Gori. Prema navodima Hrvatske, među neriješenim predmetima je 51 obitelj iz Tivta uz ostale obitelji iz Boke kotorske, čiji slučajevi, kako stoji u hrvatskom dokumentu, ostaju neriješeni usprkos pravomoćnim sudskim odlukama ili dugotrajnim pravnim postupcima.
Dva zaostala zahtjeva tiču se poglavlja 31. Hrvatska zahtijeva da joj se vrati školski brod Jadran, koji je od 1991. godine pod crnogorskom upravom. Prema stajalištu Zagreba, brod je hrvatsko vlasništvo na temelju Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.
U hrvatskom dokumentu navodi se da je plovilo prije raspada Jugoslavije bilo smješteno u Splitu, a u trenutku izbijanja rata 1991. nalazilo se na remontu u Crnoj Gori.
Preostali zahtjev odnosi se na granicu dviju zemalja. Hrvatska je, nakon što se definira kopnena granica, pripravna u pravilnim razmacima sazivati sjednice nadležnih povjerenstava kako bi se provelo razgraničenje na moru, no bez utvrđivanja rokova za taj posao.
Zagreb izričito traži od Podgorice potvrdu da poštuje nekadašnju međurepubličku kopnenu granicu dviju država. Hrvatski stručnjaci procjenjuju da razlike na terenu ne prelaze 220 metara te da ih je moguće riješiti u sklopu postupka razgraničenja.
U istom dokumentu Hrvatska naglašava da je trajno pružala potporu euroatlantskim integracijama Crne Gore, uključujući i njezino članstvo u NATO-u, te da joj je osigurala hrvatski prijevod pravne stečevine EU-a u vrijednosti od osam milijuna eura.
Istodobno Zagreb skreće pozornost na to da su, prema njegovoj procjeni, određeni jednostrani postupci crnogorskih vlasti iznova raspirili povijesne napetosti i bespotrebno opteretili odnose dviju zemalja.
U prosincu 2023. Hrvatska je Crnoj Gori predala neslužbeni dokument na kojem je popis otvorenih pitanja, a isti je dostavila i članicama EU-a te Europskoj komisiji. Dvostrane konzultacije vodile su se u siječnju i svibnju 2025., poslije čega je uslijedio pojačan diplomatski angažman s desetak susreta ministara vanjskih poslova dviju država tijekom 2026., i to na poticaj Hrvatske, no nijedno od preostalih pitanja do sada nije razriješeno.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
