Za vozača koji u naselju s dopuštenih 50 km/h postigne 86 km/h, po novom bi se pravilniku uvažila tolerancija od tek pet, a ne dosadašnjih 10 km/h. Mjerodavnom bi se tada smatrala brzina od 81 km/h, dakle 31 km/h preko granice, zbog čega bi iznos kazne s 130 skočio na 390 eura.
Na javnom se savjetovanju u Hrvatskoj trenutačno nalazi prijedlog novog Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu, pri čemu rasprava traje do ponedjeljka, 19. listopada. Predloženim se dokumentom želi suziti takozvana sigurnosna razlika, pa će kamerama uhvaćena prekoračenja ubuduće biti tolerirana osjetno strože nego dosad, javlja Večernji.ba.
Po sadašnjim odredbama od izmjerene brzine do 50 km/h skidaju se 3 km/h. U rasponu od 51 do 100 km/h odbija se 10 km/h, a za sve preko 100 km/h umanjuje se za 10 posto izmjerenog, pri čemu se zaokružuje prema višoj vrijednosti.
Da navedemo primjer, po novom bi se vozaču koji u naselju ograničenom na 50 km/h vozi 86 km/h uvažilo samo pet umjesto današnjih 10 km/h tolerancije. Mjerodavna bi brzina tako iznosila 81 km/h, odnosno 31 km/h preko ograničenja, pa bi kazna s dosadašnjih 130 porasla na 390 eura.
Ostanu li kretanja ista kao do sada, ovakva bi novost znatno uvećala i priljev novca od kazni. Iz podataka Ministarstva unutarnjih poslova vidljivo je da je upravo na fiksne uređaje za nadzor brzine otpao najveći broj tih prekršaja. Od ukupno 320.046 lani utvrđenih prekoračenja brzine, kamere su registrirale 200.137 slučajeva, što čini 62 posto.
U prvih osam mjeseci tekuće godine fiksni su uređaji od sveukupno 226.302 prekršaja prekoračenja brzine zabilježili njih 145.129, odnosno 64 posto. Iz lanjskih podataka proizlazi i da su se najčešće bilježila prekoračenja između 10 i 20 kilometara na sat preko dopuštenog u naseljima, a takvih je slučajeva ukupno bilo 124.611.
U uporabi je diljem Hrvatske trenutačno 206 fiksnih kamera koje se raspodjeljuju na 807 lokacija. Prema pojašnjenju iz MUP-a, kamere se izmjenjuju u različitim vremenskim razmacima, a to ovisi o ocjeni mjerodavne policijske uprave.
Vodeće su po broju lokacija za kamere Policijska uprava splitsko-dalmatinska i PU zagrebačka s po 86 lokacija, nakon kojih dolazi PU međimurska sa 62. Na suprotnom su kraju PU karlovačka s tek 12 i PU požeško-slavonska sa svega 13 lokacija.
Fiksne kamere ponajprije su namijenjene bilježenju prekoračenja brzine, no njima se mogu uočiti i ostale prometne prekršaje. “Ako je na snimci vidljiv, primjerice, prekršaj korištenja mobitela za vrijeme upravljanja vozilom, nekorištenja sigurnosnog pojasa ili neko drugo protupravno ponašanje, vozača ili putnika može se kazniti i za takve prekršaje”, pojašnjavaju iz MUP-a.
U MUP-u ističu kako posebnu evidenciju o naplaćenim svotama razvrstanu po vrsti prekršaja ne vode, već sve novčane kazne iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama prate zajedno.
Unatoč tomu, Godišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna pokazuje kako je tijekom protekle, 2025. godine, na ime kazni za prometne i druge prekršaje u nadležnosti MUP-a prikupljeno 80,77 milijuna eura. To je za 11,6 milijuna eura veći iznos nego u 2024. godini.
Kako je prekoračenje brzine ujedno i najučestaliji prometni prekršaj, bjelodano je da se znatan udio te svote veže upravo uz takve kazne. Stupanjem novog pravilnika na snagu takav bi prihod mogao dodatno narasti.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
