Na temelju izvješća teško je odrediti je li Europska komisija poznavala pravo stanje projekata, no na jednome mjestu piše kako predstavništva EU-a u državama te regije nisu raspolagala svim podacima o tehničkoj strani navedenih projekata.
Dovršetak Koridora Vc u Bosni i Hercegovini ne očekuje se prije 2030., djelomično uslijed unutarnjih teškoća pri provedbi projekata, a djelomično i zbog poteza Europske komisije koja je financirala projekte koji nisu bili zreli za izvedbu. To je temeljni zaključak posebnog izvješća Europskog revizorskog suda o projektima na zapadnom Balkanu koji se od 2016. godine naovamo odvijaju u okviru Investicijskog okvira za zapadni Balkan, prenosi Večernji list.
Europska komisija podržavala i projekte koji nisu bili spremni
Kada govorimo o postupcima Europske komisije, znakovito je da ne postoji nikakva naznaka da je Komisija bila umiješana u bilo kakav oblik korupcije, već da je, očigledno vođena dobrom namjerom, pružala potporu domaćim sudionicima u BiH prilikom prijave projekata koji nisu bili zreli za izvedbu.
Jednostavnije kazano, Europska je komisija u Bruxellesu te među donatorima zastupala projekte povezane s raznim dionicama Koridora Vc, predstavljajući ih kao zrele za realizaciju i isticali koliko im je potpora bitna kao pomoć BiH, iako oni uistinu nisu bili spremni.
Iz izvješća nije moguće jasno razaznati je li Europska komisija znala kakvo je zbiljsko stanje projekata, ali na jednome mjestu stoji da izaslanstva EU-a u državama te regije nisu imala uvid u sve tehničke pojedinosti tih projekata.
To pak otvara pitanje je li izaslanstvo pokazalo premalo truda u prikupljanju informacija o stanju projekata ili pak od investitora nije primalo potpune i vjerodostojne podatke.
Bespovratna sredstva odobravana i kada su krediti već bili osigurani
Povrh toga, europski su revizori došli do zaključka da su određene dionice primale bespovratna sredstva premda formalno nisu ispunjavale propisane kriterije za njihovu dodjelu.
Tako se, na primjer, navodi primjer u kojem je jednoj dionici kreditna konstrukcija već bila u cijelosti osigurana, a onda je unatoč tome dodijeljen grant, pri čemu je banka zadužena za financiranje projekta povukla dio svojih sredstava.
Stječe se dojam da je cilj bio pomoći BiH da Koridor Vc podigne uz smanjene financijske izdatke, što formalno odstupa od pravila o dodjeli grantova, s obzirom na to da je njihova namjena, kako je pojašnjeno, pomoć onda kada investitor ne uspijeva osigurati kredit za potpuno financiranje.
Iako nigdje izravno ne piše o kojim je dionicama riječ, iz priložena opisa i materijala može se zaključiti kako se radi o dionicama na pravcu od Maglaja prema Sarajevu.
Mediji u Federaciji BiH u nekoliko su navrata javljali kako je dio spomenutih projekata predmet istrage europskih tužitelja zbog odugovlačenja, mogućih pronevjera i dvojbenih odluka.
Milijun eura za pošumljavanje, a računi za samo 35.000 eura
Revizorsko izvješće donosi i nekoliko primjera u kojima investitor, odnosno, prema svemu sudeći, Autoceste FBiH, nije ostvario obveze koje su u projektnoj dokumentaciji bile predstavljene kao dovršene.
Tako je, primjerice, na jednoj dionici investitor naveo kako je u pošumljavanje zemljišta koje je dotad bilo gradilište uloženo preko milijun eura.
„Tijekom našeg posjeta konkretnoj lokaciji primijetili smo da je cesta izgrađena, ali nigdje nismo mogli vidjeti ni drveće ni vegetaciju. Nositelj projekta objasnio je da su sadnja i obnova vegetacije bile moguće samo na određenim područjima. Dobili smo račune u iznosu od svega 35.000 eura, što je oko tri posto proračuna od 1,05 milijuna eura. Nositelj projekta objasnio je da je preostalih 97 posto proračuna za sadnju i obnovu vegetacije iskorišteno za financiranje mreža za stabilizaciju kosina”, stoji u izvješću.
Nedostatak je „korigiran” tako da je, kako je navedeno u obrazloženju, drveće zasađeno na iznimno skučenom prostoru, bez ikakvih realnih šansi da opstane.
Rečeno običnim rječnikom, izgleda da su investitori strepili od eventualnih posljedica pa su nastojali problem „riješiti” dovitljivo.
Europski revizori kritizirali i nedovoljan financijski nadzor
Osim spomenutih propusta, revizori su utvrdili kako se Komisija u prevelikoj mjeri pouzdavala u podatke domaćih partnera, a ni financijska kontrola nije bila dovoljno čvrsta.
„Europska komisija bila je samo djelomično uspješna u osiguravanju odgovarajućeg nadzora financijskih institucija i uspostavljanju djelotvornih mehanizama praćenja i izvješćivanja. To je ograničilo njezinu sposobnost da pravodobno reagira na rizike u provedbi, kašnjenja i probleme održivosti”, navodi se u revizorskom izvješću.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
