Kada provjeravate svoj staž, bitno je napraviti razliku između staža koji je nužan za stjecanje samog prava i dodanog staža za djecu. Taj dodani staž za djecu utječe na visinu mirovine, no njime se ne može popuniti onaj staž koji nedostaje da bi se zadovoljili uvjeti za umirovljenje.
Žene koje računaju na prijevremenu starosnu mirovinu u 2027. suočit će se s malo oštrijim pravilima nego što je to slučaj ove godine. Tražena dob i mirovinski staž rastu za po tri mjeseca, a istodobno kod muškaraca uvjeti ostaju nepromijenjeni.
Kako navodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, žene tijekom 2026. mogu steći pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada napune 59 godina života i prikupe 34 godine mirovinskog staža. Već u 2027. trebat će navršiti barem 59 godina i tri mjeseca te imati 34 godine i tri mjeseca mirovinskog staža, kako piše Večernji.ba.
Muškarcima je u objema godinama potrebno najmanje 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Oba uvjeta, i dob i staž, moraju biti zadovoljena u isto vrijeme.
Ne radi se o nekoj novoj ili tek najavljenoj mjeri, nego o postupnom izjednačavanju uvjeta za oba spola koje je predviđeno zakonom. Prijelazno razdoblje okončava se 2030., kada će i za žene i za muškarce vrijediti pravilo od 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
Kako to izgleda u stvarnosti? Žena koja 15. siječnja 2027. napuni 59 godina neće tog dana zadovoljiti dobni uvjet za prijevremenu mirovinu. Punih 59 godina i tri mjeseca ostvarit će tek 15. travnja. Da bi stekla pravo, uz to će morati imati i najmanje 34 godine i tri mjeseca mirovinskog staža te zadovoljiti i ostale propisane uvjete.
Odlazak prije uobičajene dobne granice odražava se i na visinu mirovine. U 2027. dobni prag za redovnu starosnu mirovinu kod žena iznosi 64 godine i tri mjeseca, dok je za muškarce 65 godina. Za redovnu starosnu mirovinu dovoljno je najmanje 15 godina mirovinskog staža.
Kod prijevremene starosne mirovine polazni se faktor umanjuje za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja u odnosu na propisanu dobnu granicu. U praksi to znači smanjenje od 2,4 posto po godini, 7,2 posto za tri godine te 12 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.
Jednostavan primjer dočarava koliko razlika može biti. Ako bi izračun mirovine iz prvog stupa bez umanjenja bio 800 eura, odlazak godinu dana ranije smanjio bi ga za 19,20 eura, pa bi iznosio 780,80 eura. Kod tri godine ranijeg umirovljenja umanjenje bi iznosilo 57,60 eura, a mirovina bi pala na 742,40 eura. Pet godina ranijeg odlaska značilo bi 96 eura manje, odnosno iznos od 704 eura.
To su tek ilustrativni prikazi učinka umanjenja na jednaku osnovicu, a nikako predviđanje nečije stvarne buduće isplate. Ako osoba nastavi raditi, to može izmijeniti i sam izračun mirovine zbog dodatnog staža i ostvarenih plaća.
Umanjenje se više ne provodi doživotno. Po pravilu koje vrijedi od 1. siječnja 2026., HZMO ga po službenoj dužnosti ukida od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem korisnik navrši 70 godina. Za to nije potrebno podnositi nikakav poseban zahtjev.
Drugim riječima, samo dostizanje dobi za redovnu starosnu mirovinu ne znači i brisanje umanjenja. Isto tako, ukidanje umanjenja sa 70 godina ne dodaje staž koji osoba nije ostvarila tijekom radnog vijeka.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u načelu se stječe tek nakon prestanka osiguranja. Izuzetak vrijedi za osobe koje, pošto su zadovoljile uvjete, na temelju izmijenjenog ugovora nastave raditi do polovice punoga radnog vremena. Takve osobe mogu ostvariti pravo i bez prekidanja radnog odnosa.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
