Uslijed spoja globalne ekonomske krize, golemih dugovanja i neuspjelih privatizacija, Bosna i Hercegovina izgubila je svoje najveće izvoznike. Reperkusije su velike, a među njima se ističe povećanje uvoza u usporedbi s izvozom, pa nije iznenađujuće da se, prema brojkama Svjetske trgovinske organizacije i Međunarodnog monetarnog fonda, nalazimo na 146. poziciji među 190 analiziranih gospodarstava prema visini trgovinskog deficita.
Statistika Vanjskotrgovinske komore BiH za prvih devet mjeseci tekuće godine pokazuje porast izvoza, no vrijednost uvezene robe znatno ga nadmašuje, piše Pogled.ba. Vanjskotrgovinski manjak prešao je 10 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom pala s otprilike 57 na 56 posto. Komora u svojoj analizi navodi kako ovaj nešto nepovoljniji smjer u bilanci sam po sebi ne znači da je svaki uvoz ekonomski štetan, s obzirom na to da uvoz energenata, sirovina i opreme može biti neophodan za proizvodnju i izvoz. Ipak, oni upozoravaju na nepovoljne gospodarske pokazatelje.
„Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine u rujanskom izvješću navode da domaća potražnja ostaje glavni pokretač aktivnosti, dok je doprinos prerađivačke industrije slabiji zbog umjerene vanjske potražnje. Podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine navode da je industrijska proizvodnja za devet mjeseci bila za oko dva posto niža u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je inflacija na godišnjoj razini iznosila šest posto. Iz navedenih pokazatelja može se zaključiti da je potrebno ojačati domaću proizvodnju i konkurentnost kako bi vanjska trgovina BiH imala bolju ravnotežu“, naveli su iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Kako bi se to ostvarilo, sve ekonomske strategije i cjelokupna institucionalna potpora moraju se usredotočiti na prelazak sa sirovina na gotove proizvode, proizvode s visokim stupnjem dovršenosti, tehnološku modernizaciju te zamjenu uvoza u ključnim granama, naglašavaju iz Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
„Kada je riječ o drvnoj industriji, problem je što Bosna i Hercegovina i dalje izvozi značajne količine oblovine, trupaca i rezanog drva, te bi se moglo pronaći rješenje institucionalne zabrane ili visokog poreza na izvoz drva, tako da ono ostane, uz sporedne koristi, za domaće tvornice namještaja. Zatim, kada je riječ o poljoprivredi, jasno je da Bosna i Hercegovina uvozi ogromne količine hrane (voda, meso, voće, povrće, mlijeko) koje realno može sama proizvesti“, istaknuo je Mirsad Jašarspahić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH.
Zbog spleta globalne ekonomske krize, golemih dugova, neuspjelih privatizacija i potpune međusobne povezanosti pojedinih divova, kao što su lukavački GIKIL i zenička Željezara, Bosna i Hercegovina ostala je bez svojih vodećih izvoznika.
Prije nego što su se povijesno ugasili, najznačajnije stavke bh. izvoza bili su koks, željezo i čelik, kao i sirovi aluminij te aluminijske legure u sektoru osnovnih metala i povezane teške industrije. Dugi niz godina ovi energetski i metalurški proizvodi predstavljali su sam vrhunac ukupne izvozne strukture države.
Postoji li mogućnost ponovnog pokretanja bh. industrije? Da, ali uz prepoznavanje strateških slabosti i prednosti od strane ekonomista.
„Možda je za BiH najbolje da bude industrijski servis za velike multifunkcionalne tvrtke, nešto što ima tradiciju rada, nešto što već sada radimo, ali možda da to radimo na malo višoj razini. To se može postići, prije svega, razvojem cestovne infrastrukture, stvaranjem industrijskih klastera, liberalizacijom našeg tržišta, ukidanjem nekih administrativnih i birokratskih nameta, barijera itd. i dinamiziranjem lokalnog gospodarstva, ekonomije“, smatra ekonomist Admir Čavalić.
Gospodarstvenici su pripremljeni, no najveća odgovornost leži na državi, nadodaje Čavalić. Posljedice zatvaranja nekadašnjih industrijskih divova vidljive su u rudarskom sektoru i željezničkom prometu, ali i u energetskoj stabilnosti.
Premda nisu neposredno i jedino vezane uz gašenje industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini, nego uz stroge administrativne zapreke Europske unije i neodgovarajući odgovor domaćih vlasti, ozbiljni problemi javljaju se i u međunarodnom prijevozničkom sektoru. Zemlju je već napustilo 30 posto prijevozničkih kapaciteta.
„Ako se ovaj odljev, ovaj egzodus nastavi, moja je procjena da će doći do značajnog povećanja troškova prijevoza, što znači i povećanje troškova života“, kazao je Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.
Gospodarstvo usporava, a ulagači postaju sve oprezniji, čemu u prilog idu i podaci o smanjenju izravnih stranih ulaganja za 14 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Dok se najmanje sredstava usmjerava u proizvodnju, najveći dio stranih ulaganja završava u financijskom sektoru.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
