Istaknula je da se broj Hrvata u Bosni i Hercegovini u razdoblju između dvaju popisa stanovništva, onog iz 1991. i onog iz 2013. godine, smanjio za 216.000 ljudi, dakle za više od jedne četvrtine, pri čemu je, prema podacima Katoličke crkve, ta brojka u posljednjih deset godina dodatno opala.
Demografska slika hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini ostaje teška, no u posljednje vrijeme javljaju se pojedini pokazatelji koji daju razloga za oprezan optimizam, ocijenila je u razgovoru za Fenu dr. sc. Mirjana Milićević sa Sveučilišta u Mostaru.
Kako prenosi Večernji.ba, podsjetila je da se broj Hrvata u BiH između popisa stanovništva 1991. i 2013. godine smanjio za 216.000, odnosno za više od četvrtine, a prema podacima Katoličke crkve taj je broj u proteklom desetljeću dodatno pao.
Milićević ipak napominje kako se u posljednje dvije godine u županijama s hrvatskom većinom primjećuje usporavanje negativnih kretanja, dok se u zapadnoj Hercegovini bilježi više rođenih nego umrlih. Među ohrabrujućim pokazateljima navodi i porast broja upisanih prvašića te povratak dijela obitelji iz inozemstva.
Prema njezinim navodima, prosječna žena u BiH rodi između 1,2 i 1,3 djeteta, što je bitno niže od granice nužne za prirodnu obnovu stanovništva.
Premda je iseljavanje donekle usporeno, taj je proces i dalje prisutan.
Hrvatski narodni sabor BiH tijekom 2023. godine donio je Demografsku strategiju Hrvata, u kojoj su razrađene smjernice za postupanje županija i općina.
Milićević, koja je jedna od autorica tog dokumenta, objašnjava da te smjernice nisu zakonska dužnost, već preporuka, pa su stoga i rezultati na terenu različiti od sredine do sredine.
Zapadnohercegovačka županija kao uzor
Kao dobar primjer navela je Županiju Zapadnohercegovačku, koja za treće i svako iduće dijete isplaćuje mjesečnu potporu od 500 KM, uz čitav niz dodatnih mjera poput naknada za nezaposlene majke, besplatnih udžbenika i pomoći za opremanje novorođenčadi.
Pored županijskih poticaja, obitelji mogu računati i na potporu s federalne razine u iznosu od 1.000 maraka za svako novorođeno dijete, dok je Republika Hrvatska kroz vlastite programe u protekle tri godine u demografske mjere u Bosni i Hercegovini uložila više od šest milijuna eura.
Snažno gospodarstvo preduvjet obnove
Prema procjeni Milićević, povoljni demografski pomaci zamjetni su upravo u onim sredinama koje su najviše ulagale u potporu obiteljima.
Objašnjavajući zašto Županija Zapadnohercegovačka ima bolje demografske pokazatelje, Milićević navodi kako su se ondje spojile dvije ključne pretpostavke za demografsku revitalizaciju – razvijeno gospodarstvo koje mladima pruža mogućnost zaposlenja te sustavna potpora obiteljima.
Kao neophodan prvi potez u suzbijanju bijele kuge Milićević predlaže usvajanje zakona o obiteljskim potporama kojim bi se svim majkama i djeci osigurala ista prava bez obzira na mjesto boravka.
Država bi se, smatra ona, trebala usredotočiti na tri cilja – povećanje nataliteta, zadržavanje stanovništva i poticanje povratka iseljenih.
Kada je riječ o povratku iseljenih, kao prvo na čemu valja raditi navodi uklanjanje administrativnih zapreka, lakše priznavanje diploma, uključivanje djece u obrazovni sustav te omogućavanje povoljnijih kredita za pokretanje poslova.
Milićević ističe kako su politička stabilnost i ravnopravnost ključni preduvjeti za ostanak stanovništva, a bitnim smatra i sustavno praćenje provedbe demografskih mjera te njihovih rezultata. U skladu s time, naglašava, nužno je provesti novi popis stanovništva.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
