Puno prije nego što mogu pljeskati rukama ili se njihati uz glazbu, bebe već pokazuju iznenađujuću sposobnost prepoznavanja ritma. Novo istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu PLOS Biology pokazuje da novorođenčad stara tek nekoliko dana može prepoznati ritmičke obrasce i predvidjeti njihov nastavak.
Ritam nosimo sa sobom, melodiju učimo
I ranija istraživanja upućivala su na to da fetusi u kasnoj trudnoći reagiraju na glazbu promjenama u otkucajima srca i pokretima. Međutim, dosad nije bilo jasno mogu li novorođenčad doista prepoznati pravilnosti u glazbi i očekivati kako će se one razvijati.
Autori nove studije zaključuju da se bebe rađaju s izraženom osjetljivošću na ritam. Čak i novorođenčad stara samo dva dana pokazala su moždane reakcije kada bi se ritam promijenio na neočekivan način. To sugerira da su neki temeljni elementi glazbene percepcije prisutni već pri rođenju.
S druge strane, sposobnost praćenja i predviđanja melodije još nije potpuno razvijena. Istraživači smatraju da se osjećaj za melodiju oblikuje postupno, kroz iskustvo i izloženost glazbi. Drugim riječima, ritam je urođen, dok melodiju učimo.
Istraživanje provedeno dok su bebe spavale
Studiju je vodila Roberta Bianco s Talijanskog instituta za tehnologiju, u suradnji s međunarodnim timom znanstvenika. U istraživanju je sudjelovalo 49 novorođenčadi koja su tijekom ispitivanja spavala.
Bebama su puštane klavirske skladbe Johanna Sebastiana Bacha. Istraživači su koristili deset izvornih melodija te četiri izmijenjene verzije u kojima je promijenjen redoslijed tonova. Tijekom slušanja, moždana aktivnost beba praćena je pomoću elektroencefalograma (EEG), uz pomoć malih elektroda postavljenih na vlasište.
Znanstvenici su posebno promatrali trenutke u kojima je mozak reagirao kao da je „iznenađen“, odnosno kada je ritam odstupio od očekivanog. Rezultati su pokazali jasne moždane reakcije na neočekivane promjene ritma, što znači da su bebe već u prvim danima života mogle predvidjeti ritmički slijed.
Ritam kao temelj slušne percepcije
Prema autorima istraživanja, sposobnost prepoznavanja ritma jedna je od osnovnih sastavnica slušne percepcije i već je dobro razvijena pri rođenju. Osjetljivost na melodiju, za razliku od toga, oblikuje se postupno.
Ipak, znanstvenici naglašavaju da ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri rano iskustvo i izlaganje glazbi mogu utjecati na daljnji razvoj tih sposobnosti. Bolje razumijevanje tog procesa moglo bi pomoći u ranijem praćenju razvoja slušnog sustava i objasniti kako se s vremenom razvija naš osjećaj za glazbu.
Može li glazba ubrzati razvoj djeteta?
Autori ističu da njihovo istraživanje nije izravno ispitivalo utjecaj slušanja glazbe na razvoj djeteta. Iz dobivenih rezultata, kažu, ne može se zaključiti da će puštanje glazbe automatski ubrzati razvoj.
Također nisu analizirani dugoročni učinci na razvoj jezika ili emocija. Ipak, neka ranija istraživanja nude zanimljive uvide. Jedno istraživanje sa Sveučilišta Washington u Seattleu pokazalo je da glazbeni poticaji mogu poboljšati način na koji mozak dojenčadi prati ritam, i u glazbi i u govoru.
Drugo istraživanje, koje je vodila psihologinja Laurel Stewart, pokazalo je da djeca koja odrastaju u okruženju s više glazbe ranije i uspješnije komuniciraju gestama, a roditeljsko pjevanje povezano je s boljim razumijevanjem jezika prije navršene prve godine života.
Posušje.info
