Aktivnosti institucija u BiH na realizaciji jednog od strateških ciljeva koji bi izravno vodio podizanju kvalitete, brzine i dostupnosti administrativnih usluga mogle bi u idućoj godini rezultirati značajnim tehnološkim iskorakom i u smislu osobnih dokumenata. Naime, ministar prometa i veza Bosne i Hercegovine Edin Forto je predstavljajući tehnološki sektor BiH na prvom službenom paviljonu BiH na prestižnom sajmu GITEX Europe 2025., koji se održavao u Berlinu, najavio uvođenje digitalnog novčanika tijekom 2026. godine, koji će građanima BiH omogućiti korištenje elektroničkih verzija ključnih dokumenata, uključujući e-putovnicu, e-osobnu iskaznicu i e-vozačku dozvolu putem mobilne aplikacije.
Dosadašnji tijek digitalizacije
Takvo što bilo bi kruna višegodišnjih napora kojima svjedočimo, a koji su krenuli onoga trenutka kada je donesena odluka o digitalizaciji ključnih registara s informacijama građana, a koji je svim institucijama u zemlji omogućio brz i siguran pristup podacima, naravno, u skladu sa zakonskim ovlastima. Pitanje digitalizacije mnogo je šire, ono je usko vezano uz proces europskih integracija, podizanja standarda i razine kvalitete usluga institucija, a u tom smislu Forto je poručio kako digitalizacija znači da tvrtke i građani više ne moraju čekati u redovima.
- To je konkretan pomak prema modernoj, učinkovitoj državi – poručio je. Pitanje digitalizacije usko je vezano i uz procese koji se odnose na jačanje institucija, transparentnosti i konkurentnosti, a ono što je urađeno u BiH u nekoliko posljednjih godina pokazuje kako napredak može biti opipljiv i vidljiv u svakodnevnom životu. Tako je sve veći broj lokalnih zajednica, odnosno općina i gradova, koji potpisuje sporazume s Agencijom za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) o elektroničkoj razmjeni podataka, čime se osiguravaju uvjeti da građani više ne moraju donositi određene dokumente osobno.
Digitalizacija ključnih registara, uključujući registar rođenih, prebivališta i državljanstva, omogućuje državnim institucijama da imaju brz i siguran pristup ovim podacima u skladu sa zakonskim ovlastima. Ova promjena omogućila je učinkovitiju administraciju, eliminirala nepotrebnu papirologiju i značajno smanjila vrijeme obrade zahtjeva građana. Digitalizacija registara predstavlja osnovu za razvoj e-uprave i omogućava građanima da koriste modernije, brže i sigurnije javne usluge.
Građani BiH, uz elektronički potpis, dobivaju i digitalni novčanik
Kada pak govorimo o pogodnostima koje se otvaraju za stanovnike, ali i poslovnu zajednicu u zemlji, valja uputiti na uslugu kvalificiranog elektroničkog potpisa, čime je Bosna i Hercegovina napravila značajan iskorak u oblasti digitalne autentifikacije. Ova inovacija omogućava građanima da bez potrebe za dodatnom opremom, poput čitača kartica, brzo i sigurno potpisuju elektroničke dokumente. Besplatan elektronski potpis predstavlja revolucionaran korak u digitalnoj transformaciji jer građanima omogućava bržu i sigurniju interakciju s institucijama, ali i privatnim sektorom, uključujući banke, telekomunikacijske kompanije i druge uslužne djelatnosti. No, da bi ova usluga postala dio svakodnevice, potrebna je integracija i u tom smislu IDDEEA aktivno surađuje s vodećim bankama i telekomunikacijskim operatorima u Bosni i Hercegovini. Uvođenjem elektroničkog potpisa u bankarske i telekomunikacijske usluge, građanima će biti omogućeno brzo i sigurno zaključivanje ugovora i transakcija putem interneta, bez potrebe za fizičkim odlaskom u poslovnice. Ovaj korak dodatno doprinosi modernizaciji gospodarstva i olakšava poslovanje u digitalnom okruženju.
Upravo je pitanje ubrzavanja procedura u poslovanju, odnosno prilikom pokretanja biznisa, jedno od ključnih koje traži što skorije rješavanje kako bi BiH iskoristila prilike koje joj se nude u smislu mogućih novih, značajnih izravnih stranih, ali i domaćih investicija. Prema izvješću Svjetske banke pod nazivom “Lakoća poslovanja”, koje se doduše radilo za 2020. godinu, početak poslovanja zahtijeva 13 postupaka, vremenski traje 80 dana, troškovi iznose 13,7% BND-a po glavi stanovnika i zahtjeva minimalni uloženi kapital za muškarce i žene u postotku od 10,2% BND-a po glavi stanovnika. Za očekivati je da je situacija u međuvremenu postala nešto bolja, no za BiH i dalje postoje brojni izazovi i ograničenja u smislu administrativnih procedura koje je nužno zadovoljiti kako bi investitor uspješno realizirao ili barem počeo realizirati svoju poslovnu ideju. Svakako je suštinska stvar u ovoj priči i politička situacija koja, kao što je vidljivo, nije stabilna, a to je nešto što u startu odbija investitore. U konačnici, stvaranje povoljnog poslovnog okruženja svodi se na rad svih aktera, ne samo struke i institucija koje se bave tehnološkim napretkom.
