Još dok je trajao lipanj u tekstu o vremenskoj prognozi napisao sam kako će to biti jedan od najvrućih u povijesti, a da nisam ni bacio pogled na arhivske tekstove o svim prethodnim mjesecima otkad sam u jednoj od najjačih medijskih kuća. Reći će netko, to i nije bilo tako teško zaključiti jer je činjenica da smo se svaki dan “gušili” u vrućinama, da su se nakon večeri svi s kojima sam razgovarao žalili da nisu oka sklopili, da uopće nije bilo kiše, iako netko reče kako je jednog dana u lipnju u poslijepodnevnim satima posula kiša diljem BiH.
Toplinski stres
Službeni podaci sada pokazuju kako je ovo bio najtopliji lipanj u zapadnoj Europi, a treći najtopliji na planetu u povijesti mjerenja. Vruće je bilo samo lani i preklani. Dobro, oni koji nisu pobornici klimatskih promjena gledat će na ovo kao na svoj uspjeh pa reći da “zahlađuje”, nakon lani i preklani, na razini cijeloga svijeta, međutim, i ptice na grani znaju da ova situacija nije dobra i da smo stanje na Zemlji dobrano zakomplicirali. – U svijetu koji se zagrijava toplinski valovi vjerojatno će postati češći, intenzivniji i utjecati na više ljudi diljem Europe – rekla je Samantha Burgess, strateška voditeljica programa Copernicus za klimu, a Copernicus je Služba EU-a za klimatske promjene. Od država svijeta traži se da ulože veće napore u borbu protiv klimatskih promjena i da ljude pripreme za vrućine jer svi smo, kako tvrde istraživači, nespremni za ovakvo što, a, evo, teško je reći kako se uopće pripremati za ovo. Valjda, ako se u podne prošetate svojim gradom i vratite u kuću ili stan, a preživjeli ste, donekle ste pripremljeni za vrućine. Zvuči banalno, ali očito je organizam donekle spreman na taj kaos, ali ne znamo koliko ga je dobro iskušavati. AFP u svom tekstu piše: – Sparni ekstremi bili su posebno izraženi u Europi, koja se zagrijava nekoliko puta brže od globalnog prosjeka. Milijuni ljudi bili su izloženi visokom toplinskom stresu diljem kontinenta, dok su se prosječne dnevne temperature u zapadnoj Europi penjale na razine rijetko viđene prije – i nikada tako rano ljeti. Kad sve to uzmemo u obzir, ovo srpanjsko zahladnjenje, koje nas je odjenulo u topliju odjeću, a navečer u duge rukave, došlo nam je kao melem na ranu. U Sloveniji je, primjerice, na 2200 metara pao snijeg, dok je drugdje bilo užasnog olujnog nevremena. U BiH se pak svi pitaju i nadaju da će osvježenje potrajati što je moguće dulje. – Znatno je ugodnije nakon hladne fronte koja sada odmiče dalje na jugoistok. Primjećujemo da pogranični dijelovi s Grčkom tek trebaju biti zahvaćeni svježijim zrakom. Riješili smo se viška dostupne toplinske energije pa samim time možemo predahnuti od vrlo jakih grmljavinskih nepogoda koje su nas pratile u proteklih 48 sati. Prognoziramo mirnije i ugodne dane – najavio je, među ostalim, Nedim Sladić na svojoj stranici. Evo što je naveo poznati regionalni meteorolog Marko Čubrilo. – Nekoliko dana će biti relativno svježe i nestabilno, ponegdje uz kišu ili pljusak, ali se nepogode sa zahladnjenjem i padom energije u atmosferi više ne očekuju. Puhat će pojačan, sjeverozapadni vjetar. Jutarnje temperature bit će od 4 do 14, a dnevni maksimumi od 13 do 23 stupnja, što je ispod prosjeka za sredinu ljeta. Krajem tjedna polako će zatopliti te bi za nadolazeći vikend maksimalne temperature trebale biti od 23 do 30 stupnjeva, ali visinski ciklon nad Poljskom neće dopustiti naglo zatopljenje. Nakon 15. srpnja taj ciklon bi se mogao spustiti prema nama donoseći malo svježije vrijeme u novo razdoblje nestabilnog vremena – naveo je uz ostalo. Mnogi se pitaju je li ovo sve uvod u kraj ljeta, barem vremenski, jer je ove godine prerano počelo, doslovno još u svibnju, međutim, moramo biti svjesni da još imamo puno srpnja, cijeli kolovoz, a i rujan te jesenski listopad proteklih su godina iznadprosječno topli. Stoga otpisivati najvruće godišnje doba nije realno, iako bismo svi voljeli da temperature ostanu osvježavajuće za sve. Meteorolog Branko Grisogono iz Hrvatskog meteorološkog društva naveo je kako će temperatura polako rasti do kraja ovoga tjedna, a postoji mogućnost novih oborina sredinom sljedećeg. A podsjetit ćemo na sezonsku prognozu koju su dali svjetski instituti.
Poremećaji i prognoze
Temperaturne prognoze upućuju na iznadprosječne vrijednosti u većem dijelu Europe, osobito u središnjim i nekim zapadnim dijelovima. Ovakav uzorak sugerira dominaciju visokog tlaka, s niskim sustavima potisnutim dalje na sjever. Tromjesečna CanSIPS prognoza za ljeto 2025. pokazuje izraženu anomaliju visokog tlaka nad sjeverom i sjevernim dijelom središnje Europe. Iako nema jasno izraženog niskog tlaka, obično se on formira nad južnom i središnjom Europom kada je sjever u zoni visokog. Temperature će biti iznad prosjeka u većem dijelu Europe kao posljedica utjecaja visokog tlaka. Hladnije vrijednosti predviđaju se prema krajnjem istoku. Najizraženije anomalije očekuju se nad središnjim i sjevernim dijelovima. Ovakav obrazac stvara jače južno strujanje prema središnjim, istočnim i sjevernim područjima te zapadno i sjeverozapadno strujanje s poremećajima u zapadnoj Europi.
