Izgradnja brze ceste koja će povezati Bihać, Cazin i Veliku Kladušu s granicom Republike Hrvatske ulazi u ključnu fazu realizacije. Riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskoj županiji, koji se godinama priprema, a koji bi trebao temeljito promijeniti prometnu i gospodarsku sliku Krajine.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić nedavno je najavio kako bi gradnja brze ceste mogla započeti već ove godine, čime je projekt, nakon dugotrajnog administrativnog i planskog procesa, konačno dobio snažan politički i institucionalni zamah.
Dvije dionice, više od 45 kilometara moderne ceste
Planirana brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH ukupne je duljine nešto veće od 45 kilometara i podijeljena je na dvije glavne dionice:
- Kamenica – Ćoralići (Bihać – Cazin), duljine 17,95 kilometara
- Ćoralići – Velika Kladuša – granica RH, duljine 27,7 kilometara
Trasa započinje u bihaćkom naselju Kamenica, gdje se odvaja od planirane obilaznice Bihaća te brze ceste Ključ – Bosanski Petrovac – Bihać – Izačić, a završava neposredno ispred graničnog prijelaza Maljevac prema Republici Hrvatskoj.
Cesta prolazi područjima gradova Bihać, Cazin i Velika Kladuša, uglavnom izvan užih urbanih zona, s ciljem smanjenja negativnih utjecaja na naselja i imovinu stanovništva.
Prva dionica spremna: Idejni projekt završen
Za dionicu Kamenica – Ćoralići idejni projekt je ranije završen, a studija procjene utjecaja na okoliš već je provedena i službeno predana.
Ova dionica planirana je kao suvremena brza cesta s nizom zahtjevnih građevinskih objekata, među kojima su:
- tri mosta i vijadukta duljine od 30 do čak 700 metara, uz više pothodnika i jedan nadvožnjak
- dva tunela, duljine približno 250 i 800 metara
- tri denivelirana čvorišta (Vrsta, Gata i Ćoralići)
- denivelirano kružno raskrižje na spoju s obilaznicom Bihaća
Trasa je većim dijelom usklađena s važećim prostornim planovima, uz minimalne zahvate u naseljenim područjima, što bi trebalo olakšati postupak eksproprijacije i ubrzati realizaciju.
Druga dionica: Ključni korak napravljen
Za drugu, dulju dionicu Ćoralići – Velika Kladuša – granica RH nedavno je predana studija procjene utjecaja na okoliš, što predstavlja jedan od najvažnijih preduvjeta za početak gradnje.
Iako prolazi kroz područja brojnih naselja u Cazinu i Velikoj Kladuši, trasa je projektirana tako da se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegnu gusto naseljene zone. Zbog toga su na pojedinim dijelovima predložena izmještanja u odnosu na ranije planirane koridore.
Na ovoj dionici planirana je izgradnja:
- 13 mostova i vijadukata
- tri tunela
- pet čvorišta te jedno veliko čvorište u zoni Maljevca
Ukupno gledano, na cijeloj trasi brze ceste planirano je čak 16 mostova i vijadukata, osam čvorišta i pet tunela, što jasno pokazuje tehničku složenost i strateški značaj projekta.
Povezivanje Krajine s BiH i Europskom unijom
Izgradnja ove brze ceste imat će višestruki učinak. Osim značajnog skraćenja vremena putovanja između Bihaća, Cazina i Velike Kladuše, projekt će Krajinu kvalitetnije povezati s ostatkom Federacije BiH, Koridorom Vc te prometnom mrežom Republike Hrvatske i Europske unije.
Za gospodarstvo Unsko-sanske županije to znači bolju dostupnost tržištima, smanjenje transportnih troškova i veće mogućnosti za privlačenje novih investicija, posebice u industrijskim i logističkim zonama uz trasu buduće ceste.
Ako se najave Vlade FBiH ostvare i gradnja doista započne ove godine, Krajina bi nakon desetljeća čekanja mogla dobiti infrastrukturni projekt koji će trajno promijeniti njezin razvojni potencijal, prenosi Biznis.info.
Posušje.info
