Svjedoci na suđenju za ratne zločine u Bugojnu opisali zatočenja, mučenja i prisilne radove pripadnika HVO-a 1993. godine.
Na suđenju za zločine u Bugojnu, svjedok Tužiteljstva Bosne i Hercegovine potvrdio je da je bio zatvaran i zlostavljan na više lokacija te odvođen na prisilne radove.
Zatočenja i torture
Svjedok Josip Kalaica pristupio je sudnici, ali je zbog otežanog govora Tužiteljstvo, uz suglasnost Obrane, pročitalo njegov iskaz iz istrage. Svjedok je potvrdio kako ostaje pri izjavi u kojoj je naveo da se s drugim pripadnicima Prve bojne Hrvatskog vijeća obrane (HVO) predao u srpnju 1993. godine te da su najprije zatvoreni u jednu garažu, gdje su bili premlaćivani, piše Detektor.
Kazao je kako su potom prebačeni u Marksistički centar, a zatim na stadion “Iskra”, gdje su se torture nastavile.
“Što su nam sve činili. Vodili su nas na prisilne radove, da kopamo rovove, da kopamo tranšeje, vodili su nas kao živi štit”, naveo je svjedok, dodajući kako je bilo stradanja i na stadionu i na prvim linijama.
Kalaica je naveo kako su s njim bili zatočeni pripadnici takozvane “bugojanske skupine”, a da su zatočenike odvodili pripadnici brigadne policije.
Govoreći o teškim uvjetima u logoru, rekao je kako im je tek u studenome omogućeno da se prvi put okupaju.
Optužbe i zapovjedna odgovornost
Za zločine na području Bugojna sudi se Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću. Mlaćo je optužen da je, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, dok se Cikotića tereti da, kao zapovjednik Operativne skupine Zapad Armije BiH, nije spriječio podređene pripadnike niti poduzeo mjere za njihovo kažnjavanje zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika.
Na pitanje Cikotićeve Obrane, svjedok je potvrdio da je autor knjige o poginulim i nestalim tijekom rata u Bugojnu, u kojoj spominje osobu koja je bila pripadnik Odreda “El-mudžahid”.
Tužitelj Mladen Vukojičić pročitao je iskaz preminulog svjedoka Kemala Džafića, koji je naveo da je u Bugojno došao Cikotić te da je formirana Operativna skupina Zapad, u kojoj je on bio zadužen za kontraobavještajnu zaštitu. Svjedok je u istrazi naveo kako je imao problema u suradnji s 307. brigadom.
Džafić je kazao kako je nakon sukoba u srpnju 1993. godine došlo do zarobljavanja pripadnika HVO-a te da je on sugerirao da oni koje treba procesuirati budu prebačeni u Zenicu. Iako je, kako je naveo, rečeno da će se to učiniti, najprije je čuo da nisu prebačeni zbog nedostatka goriva, odnosno kvara na vozilu.
“Meni je Abdulah Jeleč rekao da zapravo Dževad Mlaćo nije dopustio da se zarobljenici odvezu”, izjavio je svjedok.
Rekao je i kako mu je Cikotić kazao da neće imati ništa sa zarobljenicima, već da će se time baviti ljudi iz 307. brigade. Džafić je naveo kako su se Mlaćo, Jeleč i Senad Dautović pitali za sve te da je Cikotiću rekao što misli o njima, a da su mu oni već nakon nekoliko dana rekli kako znaju što je govorio.
Senad Dautović je zbog zločina u Bugojnu ranije osuđen na sedam godina zatvora.
Na ročištu je pročitan i iskaz Ivice Viskovića, koji zbog zdravstvenih razloga nije mogao doći svjedočiti u sudnicu. Visković je naveo da je radio u policiji do početka sukoba te da je potom odveden u policijsku postaju, gdje su ga policajci i vojnici ispitivali i pretukli. Kazao je da je prebačen u gimnaziju, potom na stadion, te da je bio angažiran u radnom vodu grobara.
“Sahranjeno je 109 civila i pripadnika HVO-a”, rekao je Visković.
Dodao je kako je u logoru na stadionu proveo pet mjeseci, da su premlaćivanja bila stalna te da su neki odvedeni i nikada se više nisu vratili.
Suđenje se nastavlja 17. veljače.
Posušje.info
