Iako agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) bilježi pad cijena hrane u siječnju za 0,6 posto, što je najniža razina u više od godinu dana, u Federaciji BiH taj trend gotovo da se ne osjeća.
Predsjednica Udruge potrošača općine Kakanj “Potrošač” Ferida Kulović ističe da građani praktički nisu primijetili smanjenje cijena. “U praksi, cijene možda i ne rastu, ali potrošači se, vjerujem, najviše žale zbog neimaštine”, rekla je Kulović. Dodala je kako poskupljenja energenata, poput plina, često automatski podižu cijene osnovnih namirnica.
Primjeri poskupljenja su vidljivi na tržištu voća i povrća. Cijena špinata kreće se od osam do deset maraka po kilogramu, što su potrošači uspoređivali s cijenom mesa. Grožđe je poskupjelo na 9–12 maraka, a narasle su i cijene limuna i banana, voća koje se ne uzgaja u BiH. Posebno zabrinjava rast cijene špinata, uobičajene domaće poljoprivredne kulture.
Predsjednik Udruge građana Posavske županije “Klub potrošača Odžak” Redžo Omerbašić naglasio je da se situacija na terenu stabilizira, iako je kupovna moć građana opala. “U prvoj polovini godine očekujemo blagu stabilizaciju cijena, a isplatom većih mirovina i davanja radnicima, situacija bi se mogla popraviti, jer cijene hrane prate cijene energije, plina i struje”, rekao je Omerbašić za Fenu.
On ističe da se ponekad pojavi višak robe na tržištu, što dovodi do kratkotrajnog sniženja cijena, primjerice pilećeg mesa i brašna. No, cijene mesa, posebno junetine, porasle su trostruko u odnosu na razdoblje prije dvije godine – s 10–12 na čak 30 maraka po kilogramu.
“Ovako zanemaren sektor poljoprivrede, bez domaće proizvodnje i tovljenja, stavlja nas u poziciju oslanjanja na uvoz, što nije održiva ekonomska politika”, zaključuje Omerbašić.
Posušje.info
