Liječnik i TV voditelj dr. Rangan Chatterjee tvrdi da tipičan zapadnjački doručak – prepun žitarica i slatkih proizvoda – nije najbolji izbor ako želite kontrolirati apetit i tjelesnu težinu. Umjesto toga, dan često započinje obrokom koji bi mnogi bez razmišljanja svrstali pod večeru.
Gostujući u podcastu “Doctor’s Kitchen”, objasnio je da preferira doručak bogat proteinima jer mu pomaže da dulje ostane sit i izbjegne posezanje za grickalicama kasnije tijekom dana.
Prema njegovim riječima, upravo je “večera za doručak” savjet koji često daje pacijentima.
“Tko kaže da je to hrana za doručak? Kad malo dublje istražite odakle je sve to poteklo i kakav je marketing stajao iza toga, shvatit ćete da su to nametnule kompanije koje proizvode žitarice”, rekao je.
Prisjetio se i svog djetinjstva te odlazaka u Indiju, gdje su njegovi rođaci prije škole jeli konkretne obroke s mesom, povrćem i rižom. Smatra da su takve prehrambene navike s vremenom potisnute agresivnim reklamiranjem industrijski proizvedenih žitarica.
“Proteini za doručak odlična su strategija”
Voditelj podcasta Rupi Aujla složio se s njegovim stavovima, istaknuvši da su u zapadnim zemljama jutarnji obroci često svedeni na rafinirane i zaslađene proizvode, dok se u mnogim azijskim kulturama jede hrana nalik onoj koju bismo mi povezali s ručkom ili večerom.
Dr. Chatterjee, autor šest bestselera i voditelj podcasta “Feel Better, Live More”, to je sažeo jednostavno:
“Da, i jedna od stvari koju sam često savjetovao pacijentima jest da jedu večeru za doručak.”
Dr. Aujla dodao je: “Proteini za doručak odlična su strategija koja osigurava da nećete pretjerivati s hranom i pomaže u održavanju tjelesne težine.”
Što zapravo znači “večera za doručak”?
Takav jutarnji obrok može uključivati jaja s povrćem, piletinu ili ribu uz salatu, mahunarke poput leće i graha, ali i ostatke uravnotežene večere od prethodnog dana. Ključ je u dovoljnoj količini proteina, uz dodatak povrća i zdravih masnoća, kako bi osjećaj sitosti trajao dulje.
Dr. Chatterjee naglašava i važnost smanjenja grickanja, osobito navečer, kada umor i stres često potaknu želju za slatkim.
“Dođe večer kad se osjećam umorno i pomalo pod stresom pa počnem otvarati ormariće tražeći nešto slatko. Sve što tada mogu pronaći su orasi i masline”, rekao je, objašnjavajući da upravo takav pristup smanjuje impulzivno jedenje.
Prema njegovu mišljenju, kod osoba čija se prehrana temelji na visoko prerađenim namirnicama, već samo izbacivanje grickalica može djelovati poput svojevrsnog resetiranja organizma. Usporedio je to s oporavkom od ovisnosti:
“Mislim da tijekom oporavka vjerojatno nije najbolja ideja držati kuću punu alkohola.”
Poruka je jasna – umjesto da se oslanjamo na snagu volje, bolje je prilagoditi okruženje i odabrati hranu koja nas dulje drži sitima, piše Index.
Posušje.info
