Rusija trenutačno ne planira vojni napad ni na jednu državu članicu NATO-a, ni tijekom ove ni sljedeće godine, no istodobno ubrzano obnavlja i jača svoje vojne kapacitete, upozorila je estonska obavještajna služba u svom godišnjem izvješću objavljenom u utorak.
Estonija, članica NATO-a koja graniči s Rusijom, već godinama slovi kao jedna od najglasnijih kritičarki Moskve te snažan saveznik Ukrajine. U izvješću se naglašava kako se sigurnosna situacija u Europi mijenja paralelno s intenzivnim europskim ulaganjima u obranu.
„Europa mora ulagati u obranu i unutarnju sigurnost kako bi Rusija u budućnosti zaključila da nema nikakve šanse protiv zemalja NATO-a“, izjavio je čelnik estonske obavještajne službe Kaupo Rosin.
Prema njegovim riječima, rusko je vodstvo „vrlo zabrinuto“ zbog europskog naoružavanja te smatra da bi Europa za dvije do tri godine mogla biti sposobna za samostalno vojno djelovanje protiv Rusije. Upravo zato, ističe Rosin, cilj Moskve je taj proces „odgoditi i omesti“.
Ubrzana proizvodnja oružja
U izvješću se navodi kako Rusija znatno povećava proizvodnju streljiva, i to tempom koji joj omogućuje stvaranje velikih zaliha za buduće sukobe, dok istodobno nastavlja rat u Ukrajini. Eventualni napad na Estoniju, upozorava se, uključivao bi masovnu upotrebu dronova „na kopnu, u zraku i na moru, istodobno na cijelom teritoriju zemlje“.
Odnosi s SAD-om i Trumpovom administracijom
Analiza se osvrće i na odnose Moskve s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Prema procjeni estonske obavještajne službe, Kremlj Sjedinjene Američke Države i dalje smatra glavnim globalnim protivnikom, ali istodobno pokazuje spremnost na suradnju kako bi se osiguralo ukidanje američkih sankcija.
„Ta promjena proizlazi iz ambicije Kremlja da iskoristi novu američku administraciju za obnovu bilateralnih odnosa i postizanje rješenja koje bi formaliziralo poraz Ukrajine“, stoji u izvješću.
Unatoč mogućem prividu poboljšanja odnosa, naglašava se da se ruski strateški ciljevi nisu promijenili – marginalizirati SAD i NATO te preoblikovati europsku sigurnosnu arhitekturu u skladu s interesima Moskve.
Kina kao strateški partner
Dokument se bavi i odnosima Rusije i Kine. Navodi se da Peking Rusiju vidi kao korisnog saveznika u slabljenju Zapada, ali i kao potencijalni izvor energije u slučaju sukoba oko Tajvana koji bi mogao dovesti do sankcija ili pomorske blokade. Dvije zemlje, prema izvješću, surađuju i na razvoju vojnih tehnologija.
„Svaki ustupak Rusiji u konačnici bi poticao i globalne ambicije Kine“, zaključuje se u izvješću estonske obavještajne službe.
Posušje.info
