Europski parlament usvojio je u četvrtak rezoluciju kojom od Turske traži prekid deportacija stranih kršćana i novinara pod izlikom nacionalne sigurnosti. Dokument je podržalo 502 zastupnika, dvoje je bilo protiv, a 59 suzdržanih.
U objedinjenoj rezoluciji više političkih skupina eurozastupnici upozoravaju da je posljednjih godina “najmanje 300 stranih kršćanskih pastora, misionara i članova njihovih obitelji deportirano iz Turske i odbijen ponovni ulazak na temelju administrativnih mjera ‘N-82’ i ‘G-87’, kojima ih se bez dokaza, suđenja ili učinkovitih pravnih sredstava označava kao prijetnje nacionalnoj sigurnosti”, piše Hina.
Zabrinutost zbog novinara
Zastupnici su izrazili i zabrinutost zbog postupaka protiv stranih novinara. U rezoluciji se traži da turske vlasti “odmah obustave postupak deportacije Kaveha Taherija i svih drugih stranih novinara” te se zahtijeva “obustava svih sudskih postupaka protiv švedskog novinara Joakima Medina i svih novinara koji su osuđeni jer su radili svoj posao”.
Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol, jedan od autora rezolucije ispred Europske pučke stranke, istaknuo je tijekom rasprave da su kršćani deportirani “bez dokaza, bez suđenja i bez stvarne mogućnosti žalbe”.
“Ciljana deportacija kršćana u Turskoj pod izlikom nacionalne sigurnosti još su jedan u nizu sustavnih napada na kršćane koji su danas najprogonjenija vjerska zajednica na svijetu. Dok se u Nigeriji svake godine ubijaju tisuće kršćana i uništavaju stotine crkava, u drugim dijelovima svijeta oni se suočavaju s drugačijim, ali jednako ozbiljnim oblicima progona”, rekao je Sokol.
Prema podacima organizacije “Open Doors”, više od 360 milijuna kršćana živi u zemljama gdje su izloženi progonu i diskriminaciji, a Nigerija se navodi kao najopasnija zemlja za kršćane.
Kritike EU politike prema Ankari
Sokol je upozorio i na, kako je rekao, “radikalnu islamizaciju društva koja se godinama provodi na štetu kršćana”, dodavši da Europska unija ne može govoriti o ljudskim pravima, a pritom ignorirati administrativne progone u svom susjedstvu. Pozvao je i na imenovanje posebnog izaslanika EU za zaštitu progonjenih kršćana u svijetu.
Švedska zastupnica Evin Incir iz redova socijalista i demokrata ocijenila je da je trenutačna situacija rezultat toga što je EU “godinama bila preblaga prema (turskom predsjedniku) Erdoganu”. Pritom je aludirala na migrantski sporazum između EU-a i Turske iz 2016. godine, istaknuvši da su kratkoročni politički ciljevi često imali prednost pred demokratskim standardima.
Zastupnici Ljevice pokušali su u tekst rezolucije unijeti formulaciju kojom bi se izrazilo žaljenje zbog nastavka bliske suradnje EU-a i Turske unatoč kršenjima ljudskih prava, osobito u okviru migracijskog sporazuma, no taj amandman nije dobio potrebnu potporu.
Turska je kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji od 1999. godine, no pregovori su već osam godina praktično zamrznuti zbog zabrinutosti oko vladavine prava i slobode medija.
Posušje.info
Da su pametni nikad je ne bi dodali zajedno