Ljudi možda imaju dvostruko veću vjerojatnost da naslijede svoj životni vijek nego što se prije mislilo, pokazuje novo istraživanje znanstvenika s Weizmannovog instituta u Izraelu, prenosi Hina.
Tim stručnjaka otkrio je da “genetski doprinos” duljini života osobe iznosi oko 50 posto, prema analizi zdravstvenih podataka iz Danske i Švedske. Rezultati istraživanja objavljeni su u prestižnom časopisu Science, a u projektu su sudjelovali i Karolinski institut u Švedskoj te Sveučilište u Leidenu.
Desetljećima se smatralo da geni doprinose životnom vijeku samo u rasponu od 10 do 25 posto. “Dugi niz godina smatralo se da ljudski životni vijek gotovo u potpunosti oblikuju negenetski čimbenici, što je dovelo do skepticizma prema ulozi genetike u starenju”, rekao je Ben Shenhar iz Weizmannova instituta.
Istraživači napominju da su vanjski čimbenici poput rata, bolesti, nesigurnog rada, loše prehrane ili nedostatka medicinske skrbi često maskirali utjecaj gena na životni vijek. “Okolišni faktori snažno utječu na duljinu života i često prikrivaju potencijalne genetske efekte”, istaknulo je Američko udruženje za napredak znanosti (AAAS), izdavač časopisa Science.
Šenar objašnjava da nasljedni uzroci smrti uključuju procese unutar tijela, poput genetskih mutacija, bolesti povezane sa starenjem i opadanja fizioloških funkcija s godinama. “Ako je heritabilnost visoka, to potiče potragu za genetskim varijantama koje produžuju život, što može pomoći u razumijevanju biologije starenja i razvoju potencijalnih terapija”, dodaje Shenar.
Otkrića se nadovezuju na ranija istraživanja koja su ukazala na ulogu aminokiseline taurina u usporavanju procesa starenja. Neki znanstvenici također ističu primjer grenlandskog kita, koji može živjeti i do 200 godina, zahvaljujući proteinu koji štiti stanice od kancerogenih mutacija.
Posušje.info
