Napetosti na Bliskom istoku posljednjih dana dodatno su porasle nakon napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, što je otvorilo jednu od najozbiljnijih geopolitičkih kriza posljednjih desetljeća. Sve češće se postavlja pitanje kakve bi posljedice sukob mogao imati izvan same regije, osobito za Europu.
Dodatnu zabrinutost izazvale su tvrdnje izraelskih i zapadnih dužnosnika da iranske balističke rakete imaju potencijal dosegnuti ciljeve duboko u Europi. Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je kako iranske raketne sposobnosti „nadilaze Bliski istok“, a režim u Teheranu opisalo je kao rastuću prijetnju međunarodnoj sigurnosti.
Iran’s ballistic capability spans beyond the Middle East. The Iranian Ayatollah regime is threatening world peace. pic.twitter.com/VKTAmf3Qaq
— Israel Foreign Ministry (@IsraelMFA) March 2, 2026
Istodobno, pojedini neovisni analitičari pozivaju na oprez pri tumačenju takvih tvrdnji. Smatraju da bi dio tih izjava mogao imati i političku dimenziju, odnosno predstavljati pokušaj jačanja pritiska na europske zemlje da se aktivnije uključe u sukob.
Iran, prema procjenama stručnjaka, raspolaže najvećim i najraznovrsnijim raketnim arsenalom na Bliskom istoku. Riječ je o tisućama balističkih i krstarećih projektila različitog dometa koji mogu pogoditi ciljeve izvan iranskih granica.
Prema analizi Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), domet pojedinih projektila proteže se od oko 300 do čak 2.500 kilometara. Takav radijus obuhvaća veliki dio Bliskog istoka, ali i dijelove jugoistočne Europe.
Među projektilima kraćeg dometa izdvajaju se sustavi Fateh-110 i Shahab-1, čiji je domet procijenjen na oko 300 kilometara. Projektili srednjeg dometa, poput Shahab-3 i Ghadr-110, mogu dosegnuti približno 2.000 kilometara, dok se za sustav Sejjil procjenjuje sličan operativni domet.
Iran je posljednjih godina značajno razvio i krstareće rakete te bespilotne letjelice. Krstareće rakete Soumar i Hoveizeh procjenjuju se na domet veći od 1.300 kilometara, dok dronovi tipa Shahed-131 i Shahed-136 mogu djelovati na udaljenostima od približno 900, odnosno do oko 2.500 kilometara.
Prema pojedinim projekcijama, unutar teorijskog dometa iranskih projektila nalaze se i dijelovi jugoistočne Europe. Među gradovima koji se često spominju u takvim analizama su Atena, Sofija, Bukurešt, ali i Beograd te Sarajevo. U širem radijusu navode se i Budimpešta, Beč, Varšava i Bratislava, iako veća udaljenost može znatno smanjiti operativnu mogućnost takvih udara.
Napetosti su dodatno porasle nakon izvješća o napadu dronom na britansku vojnu bazu u blizini Limassola na Cipru. Prema dostupnim informacijama, riječ je o dronu tipa Shahed koji je oštetio infrastrukturu zračne baze. Ciparske vlasti pritom su naglasile da država nije uključena u sukob.
S obzirom na razvoj događaja, stručnjaci upozoravaju da bi daljnja eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla imati sigurnosne i političke posljedice koje bi se osjetile i izvan same regije.
Posusje.info
