Najnovije izvješće Transparency Internationala o Indeksu percepcije korupcije (CPI 2025) pokazuje da korupcija i dalje ozbiljno ugrožava stabilnost i razvoj u gotovo svim dijelovima svijeta. Globalni prosjek pao je na najnižu razinu otkako se indeks mjeri, dok Bosna i Hercegovina s rezultatom 34 ostaje duboko ispod tog prosjeka i zauzima 109. mjesto na svjetskoj ljestvici.
Podaci CPI-ja ukazuju da više od dvije trećine zemalja svijeta ima ocjenu ispod 50, što upućuje na raširene probleme u javnom sektoru. Takvo stanje izravno pogađa svakodnevni život građana – od financiranja zdravstvenih sustava i obrazovanja do sigurnosti infrastrukture i vladavine prava.
BiH i regija: stagnacija i duboki institucionalni problemi
Bosna i Hercegovina s indeksom 34 svrstana je među zemlje u kojima korupcija sustavno podriva državne institucije. Zauzimanje 109. mjesta potvrđuje dugogodišnju stagnaciju, izostanak ključnih reformi i manjak političke volje za ozbiljne promjene.
Prema izvješću, ovako niske ocjene najčešće su posljedica zlouporabe položaja, slabog i neučinkovitog pravosuđa te političkih pritisaka na neovisne institucije. Usporedbe radi, globalni prosjek CPI-ja iznosi 42, što dodatno naglašava koliko je BiH udaljena od svjetskog standarda.
Najlošije rangirana zemlja u regiji je Srbija, koja se nalazi na 116. mjestu s indeksom 33.
Analiza rezultata zapadnog Balkana pokazuje izražen jaz između država članica Europske unije i onih koje se još uvijek suočavaju s temeljnim problemima u reformi pravosuđa i javne uprave. Slovenija se i ove godine ističe kao regionalni lider – s indeksom 58 zauzima 41. mjesto na svijetu i jedina je zemlja regije iznad globalnog prosjeka.
Hrvatska i Crna Gora nalaze se u sredini regionalne ljestvice i vrlo su blizu jedna drugoj. Hrvatska je na 63. mjestu s indeksom 47, dok je Crna Gora na 65. mjestu s rezultatom 46. Iako te dvije zemlje pokazuju određenu stabilnost, činjenica da su obje ispod granice od 50 ukazuje da borba protiv korupcije još uvijek ne daje očekivane rezultate.
Na začelju regije nalaze se Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Srbija. Sjeverna Makedonija zauzima 84. mjesto s indeksom 40, dok BiH s 34 bilježi znatno lošije stanje. Srbija je posljednja u regiji, na 116. mjestu, s najnižim indeksom od 33.
Slabljenje vodstva i pritisak na građanske slobode
Izvješće Transparency Internationala upozorava i na zabrinjavajući dugoročni trend slabljenja političkog vodstva u borbi protiv korupcije. Pad bilježe čak i razvijene demokracije poput Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva.
Istodobno, mnoge vlade pojačavaju ograničenja građanskog prostora, otežavajući rad nevladinih organizacija i novinara. Time se smanjuje transparentnost i otvara prostor za nesmetano širenje korupcije.
„U vremenu klimatske krize, nestabilnosti i polarizacije svijetu su više nego ikada potrebni odgovorni lideri i neovisne institucije za zaštitu javnog interesa. Ipak, prečesto ne ispunjavaju očekivanja. Pozivamo vlade i lidere da djeluju s integritetom i ispune svoje odgovornosti kako bi osigurali bolju budućnost za svoje građane“, poručila je Maira Martini, izvršna direktorica Transparency Internationala.
Globalna slika: problemi posvuda, ali i primjeri napretka
Izvješće pokazuje da se nijedna regija ne može smatrati potpuno otpornom na korupciju, iako postoje pozitivni primjeri koji dokazuju da je napredak moguć.
U azijsko-pacifičkoj regiji osam zemalja bilježi poboljšanje od 2012. godine, no razlike među državama su velike. Politički utjecaj često je koncentriran u rukama povezanih elita, dok se zakoni slabo provode.
U državama Amerike dugogodišnje zanemarivanje borbe protiv korupcije oslabilo je demokratske institucije i omogućilo jačanje organiziranog kriminala, s ozbiljnim posljedicama po ljudska prava i sigurnost.
Istočna Europa i središnja Azija ostaju među najlošije rangiranim regijama, s raširenom nekažnjivošću i osobnim interesima koji dominiraju radom institucija.
Subsaharska Afrika i dalje se suočava sa slabom demokracijom, čestim sukobima i nestabilnošću, što dodatno potkopava upravljanje i gospodarski razvoj.
Na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi vlade i dalje ne uspijevaju učinkovito suzbiti korupciju u javnom sektoru, što odražava slabost institucija i nedostatak dosljedne političke predanosti.
Zapadna Europa i dalje dominira vrhom ljestvice – devet od deset najbolje rangiranih zemalja dolazi iz ove regije. Ipak, Transparency International upozorava da napredak stagnira te da prosječni CPI rezultat Zapadne Europe posljednjih godina pada brže nego u bilo kojoj drugoj regiji.
Što je potrebno za promjene?
Transparency International naglašava da borba protiv korupcije može donijeti rezultate, ali samo uz jačanje pravosuđa, stroži nadzor javne potrošnje i snažnu zaštitu slobodnih medija. Posebno se ističe potreba za zatvaranjem pravnih praznina koje omogućuju nesmetano kretanje korumpiranog novca preko granica, čak i kroz zemlje koje se percipiraju kao „čiste“.
Val antivladinih prosvjeda diljem svijeta dodatno potvrđuje poruku izvješća – građani gube strpljenje i od svojih lidera traže hitne, stvarne reforme.
Posušje.info
