Povijest Singapura jedno je od najimpresivnijih poglavlja moderne povijesti. Današnji grad-država, poznat po luksuznim neboderima, naprednoj tehnologiji i financijskoj snazi, stoljećima je bio tek malo ribarsko naselje na važnim trgovačkim rutama jugoistočne Azije.
Od Temaseka do Singapura
Prvi pisani tragovi o ovom području pojavljuju se u kineskim zapisima iz 3. stoljeća, pod imenom Temasek, što znači “morski grad”. Tijekom srednjeg vijeka Temasek je bio pod utjecajem regionalnih sila poput Carstva Srivijaya i Malajskog sultanata Malakke, ali nikada nije postao veliko političko ili gospodarsko središte. Njegov razvoj ovisio je o trgovini i strateškom položaju.
Prekretnica je došla 29. siječnja 1819. godine, kada je Stamford Raffles, britanski kolonijalni administrator, prepoznao strateški položaj otoka i odlučio uspostaviti britansku trgovačku postaju. Sporazum s lokalnim malajskim vladarima potpisan je 6. veljače 1819., čime je započela moderna povijest Singapura. Otok je tada dobio ime Singapur, što na sanskrtu znači “Lavlji grad”, iako lavovi nikada nisu živjeli u tom području.
Pod britanskom vlašću Singapur je brzo postao slobodna luka, otvorena trgovcima iz cijelog svijeta. Doseljenici iz Kine, Indije i jugoistočne Azije oblikovali su multietnički i multikulturalni identitet grada koji i danas krasi Singapur.
Put prema neovisnosti
Nakon japanske okupacije u Drugom svjetskom ratu, britanska vlast postupno gubi utjecaj. Singapur je 1959. dobio unutarnju samoupravu, a 1963. se priključio Maleziji. No, zbog političkih i etničkih napetosti, Singapur je već 1965. izbačen iz federacije i postao neovisna država.
Bez prirodnih resursa i s velikom nezaposlenošću, mnogi su sumnjali u njegov opstanak. Ipak, pod vodstvom Lee Kuan Yewa, država je pokrenula radikalnu transformaciju. Fokus na industrijalizaciju, obrazovanje, privlačenje stranih ulaganja i borbu protiv korupcije pretvorio je Singapur u globalno gospodarsko čudo.
Globalna sila današnjice
Danas je Singapur jedna od najbogatijih i najmoćnijih država svijeta. Ima jednu od najprometnijih luka, veliko financijsko središte Azije i stabilan politički sustav. BDP po stanovniku svrstava ga u sam svjetski vrh, a kvalitetu života, infrastrukturu i javne usluge često se navodi kao među najboljima na svijetu.
Prema podacima za 2025. godinu, Singapur je druga najbogatija zemlja po BDP-u po stanovniku u nominalnom iznosu (~90.700 USD), odmah iza Švicarske, dok neke procjene čak stavljaju Singapur na prvo mjesto prema drugim metodologijama.
Unatoč površini manjeg grada, Singapur ima golem međunarodni utjecaj u financijama, tehnologiji, logistici i diplomaciji, čineći ga primjerom nevjerojatnog razvoja od ribarskog naselja do globalnog lidera, prenosi Index.
Posušje.info
