Iako se rano majčinstvo često stereotipno povezuje sa zaboravljivošću i “majčinskim mozgom”, novo istraživanje sugerira da trudnoća i dojenje mogu imati dugoročne prednosti za mozak. Studija Sveučilišta u Kaliforniji, Los Angeles (UCLA) otkriva da su ove životne faze povezane s boljim kognitivnim funkcijama kod žena u postmenopauzi, prenosi Newsweek.
Istraživanje obuhvatilo više od 7000 žena
Profesorica antropologije Molly Fox i njezin tim analizirali su podatke više od 7000 žena u dobi oko 70 godina, sudionica dviju velikih studija o pamćenju i kognitivnom starenju. Tijekom razdoblja od do 13 godina, sudionice su godišnje prolazile kognitivne testove i ispunjavale upitnike o svojoj reproduktivnoj povijesti.
Žene su nerazmjerno pogođene Alzheimerovom bolešću, a razlika se ne može u potpunosti objasniti duljim životnim vijekom. Istraživači su htjeli provjeriti može li reproduktivna povijest, koja je dosad nedovoljno istražena, barem djelomično objasniti tu razliku.
Bolje pamćenje povezano s trudnoćom i dojenjem
Rezultati su pokazali da žene koje su ukupno bile trudne 30,5 mjeseci imale oko 0,31% bolji rezultat na testovima općih kognitivnih sposobnosti u odnosu na žene koje nikada nisu bile trudne. Prosječno 11,6 mjeseci dojenja povezano je s oko 0,12% boljim rezultatom na istim testovima.
Svaki dodatni mjesec trudnoće bio je povezan s porastom ukupne kognitivne sposobnosti za 0,01 bod, dok je dodatni mjesec dojenja pokazao sličan trend, uz poboljšanje od 0,02 boda u verbalnom i vizualnom pamćenju. Iako brojke nisu velike, usporedive su s učincima poznatih zaštitnih faktora poput nepušenja i održavanja tjelesne aktivnosti.
Općenito, žene koje su bile trudne postigle su u prosjeku 0,60 bodova više na testovima kognitivne sposobnosti, dok su žene koje su dojile imale 0,19 bodova više u općim kognitivnim rezultatima i 0,27 bodova više u verbalnom pamćenju u odnosu na one koje nisu dojile.
Biologija nije jedini faktor
Istraživači napominju da bi prednosti za mozak možda nisu samo biološke. Veći broj odrasle djece može donijeti više socijalne podrške, manji stres i zdravije životne navike, što također koristi zdravlju mozga.
“Ako uspijemo otkriti zašto reproduktivni obrasci dovode do boljih kognitivnih ishoda, mogli bismo razviti terapije – nove ili prenamijenjene lijekove ili socijalne programe – koji oponašaju prirodni učinak koji smo uočili”, izjavila je Fox.
Ovo istraživanje, djelomično financirano sredstvima Nacionalnog instituta za zdravlje, stavlja trudnoću i dojenje u fokus kao dosad zanemaren faktor kognitivnog starenja i otvara nove smjerove istraživanja zdravlja ženskog mozga kroz cijeli život.
Posušje.info
