Kina u demografskoj krizi: Mogu li roboti spasiti gospodarstvo?

Stopa nataliteta u Kini pala je na najnižu razinu u modernoj povijesti, produbljujući zabrinutost zbog dugoročnih posljedica po gospodarstvo. Zemlja koja je desetljećima gradila rast na golemoj i jeftinoj radnoj snazi sada se suočava sa smanjenjem broja radno sposobnih stanovnika i ubrzanim starenjem populacije.

Unatoč nizu mjera – od financijskih potpora i poreznih olakšica do pojednostavljenja pravila za sklapanje braka – kineske vlasti zasad nisu uspjele preokrenuti trend. Kako piše CNN, Peking sve ozbiljnije razmatra tehnološki odgovor na demografsku krizu: robote i automatizaciju.

Tehnologija kao odgovor na manjak radnika

Kineski predsjednik Xi Jinping godinama promiče modernizaciju i automatizaciju proizvodnje, u sklopu šire strategije transformacije zemlje u visokotehnološku silu. Taj proces sada dobiva dodatnu dimenziju – ublažavanje posljedica demografskog pada koji prijeti mirovinskom sustavu, povećava troškove zdravstvene skrbi i usporava produktivnost.

“Ako Kina nastavi istim putem kao u posljednjih 20 ili 30 godina, doći će do goleme krize zbog nesklada između demografskog i gospodarskog sustava. Ali zašto bi to učinili?”, rekao je Stuart Gietel-Basten, stručnjak za demografiju sa Sveučilišta znanosti i tehnologije u Hong Kongu.

Ekonomist Guojun He smatra da bi automatizacija mogla znatno ublažiti udar. “Ako Kina uspije ostvariti održiv rast produktivnosti rada pomoću robota, digitalizacije i umjetne inteligencije, moći će održati, pa čak i povećati, industrijsku proizvodnju s manje tvorničkih radnika”, rekao je. Ipak, upozorava da automatizacija ne može u potpunosti nadoknaditi pad radne snage te da će uspjeh ovisiti o kombinaciji politika – od obrazovanja do socijalne sigurnosti.

Kina – svjetski lider u robotici

Kina je već najveće svjetsko tržište industrijskih robota. Prema podacima Međunarodne federacije za robotiku, u 2024. godini instalirano je više od polovice svih novih industrijskih robota na svijetu upravo u Kini. U brojnim tvornicama robotske ruke obavljaju zavarivanje, bojanje i montažu, a postoje i tzv. “mračne tvornice” bez svjetla – jer nema ljudskih radnika.

Zemlja snažno ulaže i u humanoidne robote. Više od 140 tvrtki razvija takve sustave, uz obilne državne subvencije. Iako su mnogi još u fazi demonstracije tehnoloških mogućnosti, neki se već testiraju u logistici i proizvodnji. Taj razvoj dio je šire industrijske strategije “Made in China 2025”, predstavljene 2015. godine – iste godine kada je ukinuta politika jednog djeteta.

Profesor Bert Hofman ističe da je automatizacija postala dio šireg narativa o budućnosti: “Kako se demografska slika počinje okretati protiv Kine, ideja o automatizaciji, a sada i o umjetnoj inteligenciji, postala je dio narativa… ‘Ostvarit ćemo golem rast produktivnosti i zato pad broja stanovnika neće biti važan'”.

Roboti i kao njegovatelji

Starenje stanovništva dodatno komplicira situaciju. Osobe starije od 60 godina već sada čine 23% populacije, a prema projekcijama UN-a do kraja stoljeća mogle bi činiti više od polovice stanovništva.

Vlasti zato razmatraju korištenje robota i umjetne inteligencije u skrbi za starije osobe, uključujući razvoj egzoskeleta i sučelja mozak-računalo. Problem je dodatno pojačan nasljeđem politike jednog djeteta – mnogi jedinci danas sami skrbe o roditeljima.

Analitičar Tianzeng Xu smatra da bi “utrka između tehnološkog napretka i starenja stanovništva” mogla odlučiti sudbinu mirovinskog sustava. “Pod uvjetom da napredak za određenu marginu nadmaši starenje, poboljšanjem produktivnosti rada još uvijek je moguće održati naš mirovinski sustav održivim”, rekao je.

Rizici tranzicije

Ipak, stručnjaci upozoravaju da tranzicija neće biti bezbolna. Procjenjuje se da bi umjetna inteligencija i robotika mogli zahvatiti oko 70% kineskog proizvodnog sektora.

“Vremenski okvir je ključan. Dugoročno gledano, automatizacija je dio rješenja za manjak radne snage. No, kratkoročno i srednjoročno, ako se procesom loše upravlja, postoji rizik od istiskivanja radnika koji još nemaju jasne alternativne prilike”, upozorio je He.

Potrebna su velika ulaganja u prekvalifikaciju, jačanje sustava socijalne sigurnosti i moguće reforme poput podizanja dobne granice za umirovljenje. Profesor Philip O’Keefe zaključuje da će se pad radno sposobnog stanovništva odvijati postupno, što ostavlja prostor za prilagodbu – ali samo ako se reforme provedu pravodobno.

Posušje.info