Nakon što je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) djelomično uvažio apelacije zastupnika Demokratske fronte (DF) u Parlamentarnoj skupštini BiH Zlatana Begića, predsjednik DF-a Željko Komšić poručio je kako ove presude predstavljaju mnogo više od pojedinačne pravne pobjede.
Na press-konferenciji održanoj tim povodom Komšić je izjavio da odluke Suda znače i potvrdu političkog koncepta za koji se DF zalaže.
„Ovo ne znači samo veliku pravnu pobjedu Zlatana Begića, već i pobjedu ideje o građanskoj državi kao spasonosnoj za Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Komšić.
Dodao je kako provedba presuda u aktualnom političkom ambijentu BiH neće biti jednostavna, ali da one ujedno potvrđuju, kako kaže, opravdanost otpora DF-a odlukama visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta, koje su nametnute u izbornoj noći 2022. godine.
Kritike na račun Schmidta i “Trojke”
Komšić smatra da je Schmidt tada djelovao uz snažan utjecaj tadašnjeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphya, dok je, prema njegovim riječima, domaći politički blok poznat kao Trojka svjesno pristao sudjelovati u, kako je naveo, „političkoj šaradi“.
„Presuda Europskog suda u slučaju Begić istovremeno je i pravna pouka Schmidtu, ali i onima koji su pristali sudjelovati u toj igri“, poručio je Komšić.
Begić: Utvrđena jasna diskriminacija
Zlatan Begić pojasnio je da se prva prihvaćena apelacija odnosi na način imenovanja predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH.
Prema njegovim riječima, ESLJP je utvrdio da važeća pravila u BiH diskriminiraju sve one koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda, jer im onemogućuju kandidiranje za navedene dužnosti, iako je u Ustav BiH ugrađena Europska konvencija o ljudskim pravima te Protokol 12, koji izričito zabranjuje diskriminaciju.
Druga prihvaćena apelacija odnosi se na izbor predsjedavajućeg i dva dopredsjedavajuća, odnosno članova Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
„I u tom slučaju Europski sud je jasno utvrdio postojanje diskriminacije“, kazao je Begić.
Poziv visokom predstavniku
Begić je naglasio kako su Schmidtove odluke iz izborne noći 2022. dodatno ojačale postojeće diskriminirajuće mehanizme te ga je pozvao da novom odlukom ispravi učinjene pogreške.
„U suprotnom bi trebao podnijeti ostavku, jer neće imati kredibilitet da ikome spočitava nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH, Europskog suda za ljudska prava i drugih institucija“, rekao je Begić, dodavši da je neprovođenje presuda ESLJP-a kazneno djelo.
Što je točno presudio Europski sud
Europski sud za ljudska prava u utorak je odlučivao o četiri apelacije Demokratske fronte i Zlatana Begića. Kako je izvijestila Hina, pozivajući se na ESLJP, Sud je odbacio dvije žalbe – onu kojom je Begić osporavao ulogu Doma naroda BiH te žalbu na izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik.
Istodobno, Sud je prihvatio dvije Begićeve apelacije i utvrdio da je bio žrtva diskriminacije zbog uskraćivanja pasivnog biračkog prava. Riječ je o nemogućnosti kandidiranja za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH te za predsjedatelja ili dopredsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Sud je zaključio da su ova ograničenja temeljena na etničkoj pripadnosti te da nisu u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. BiH je obvezana Begiću isplatiti odštetu u iznosu od 10.000 eura.
Bunoza: Ustavna struktura nije sporna
Presude je komentirao i ministar pravde BiH Davor Bunoza, koji je na društvenoj mreži X istaknuo da je Sud odbacio apelacije koje su se odnosile na ulogu Doma naroda i izmjene Izbornog zakona, dok su prihvaćene one koje se tiču prava na kandidaturu.
„Zaključno, ESLJP ponovno potvrđuje pravo svih na kandidiranje, ali i to da ustavna struktura Bosne i Hercegovine, uključujući Dom naroda, nije protivna Europskoj konvenciji o ljudskim pravima“, napisao je Bunoza, uz kritiku dijela medija zbog, kako je naveo, selektivnog izvještavanja o odlukama Suda.
Press-konferenciji DF-a nazočili su i drugi stranački dužnosnici, među njima Miro Lazović te Slaven Kovačević, koji je ovom prilikom najavljen kao kandidat DF-a za člana Predsjedništva BiH.
Posušje.info





Širite dezinformacije!
Slučaj “Komšić” očito pokazuje da se ostali mogu kandidirati i obavljati funkciju “Hrvatski član predsjedništva”!?
Meni nije sporna nacionalnost kandidata, ali mi je sporno to što ga mi nismo izabrali!!!
tito vampir