Dana 25. veljače 1990. završen je Prvi opći sabor Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), a za predsjednika stranke izabran je njezin utemeljitelj dr. Franjo Tuđman, koji će uskoro postati i prvi predsjednik samostalne Republike Hrvatske.
Sabor je održan samo dva mjeseca prije prvih demokratskih višestranačkih izbora, nakon 45 godina komunističkog sustava, jednopartijskog upravljanja i političke represije. Bio je to prvi osnivački sabor jedne demokratske stranke u Hrvatskoj, događaj koji je označio početak nove političke ere.
Tisuće izaslanika i međunarodni gosti
Na saboru je sudjelovalo ukupno 1.760 stranačkih izaslanika iz Hrvatske i inozemstva, koji su jednoglasno podržali Tuđmana kao predsjednika stranke. Događaj je pratio i velik broj uzvanika – 297 promatrača, 320 gostiju te 54 predstavnika medija.
U svojstvu gostiju nazočili su i konzuli SAD-a, Francuske, Italije te tadašnjeg SSSR-a, kao i predstavnik kanadskog veleposlanstva, što je saboru dalo i međunarodnu dimenziju.
Oštre reakcije tadašnjih medija
Dio tadašnjih režimskih medija, uključujući i Televiziju Zagreb (danas Hrvatska radiotelevizija – HTV), o događaju je izvještavao s izrazito negativnim tonom, nazivajući ga “ustaškim saborom”.
Takva retorika posebno je bila potaknuta činjenicom da su se na saboru, prvi put nakon 1945. godine, u glavnom gradu javno pojavile povijesne hrvatske zastave i grb sa “šahovnicom”. U vrijeme socijalističke Jugoslavije isticanje hrvatske trobojnice s grbom bilo je kažnjivo djelo, a brojni su zbog toga završavali na zatvorskim kaznama.
Na saboru su hrvatske zastave podignute kao simbol političkih promjena i najave slobode, ali i kao odgovor na tada sve izraženije napetosti i prijetnje koje su stizale iz Beograda.
“Stranka opasnih namjera”
Pojava hrvatskog grba i nacionalnih simbola izazvala je oštre reakcije dijela prosrpske i projugoslavenske javnosti. Tadašnji predsjednik CK Saveza komunista Hrvatske, koji je kasnije postao i čelnik Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), izjavio je da je “HDZ stranka opasnih namjera” jer “izaziva avet NDH”.
Kasniji razvoj događaja, kako navodi Narod.hr, pokazao je da su optužbe o ekstremizmu dolazile u trenutku rastućih velikosrpskih ambicija, koje su ubrzo rezultirale ratnim sukobima i pokušajima etničkog čišćenja na prostoru bivše Jugoslavije.
Pobjeda na izborima
Samo dva mjeseca nakon održavanja Prvog općeg sabora, HDZ je pobijedio na prvim slobodnim parlamentarnim izborima u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Na čelu s Tuđmanom stranka je najavila politički otpor velikosrpskoj agresiji, u vremenu kada je dotadašnja politika Saveza komunista Hrvatske izbjegavala otvoreno suprotstavljanje takvim prijetnjama.
Prvi opći sabor HDZ-a tako je ostao zabilježen kao jedan od ključnih političkih događaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti – skup koji je označio početak višestranačja i put prema samostalnosti države.
Posušje.info
Nije izabran, nego postavljen pomoću Udbaša Manolića