Koalicijska vlada Njemačke postigla je kompromis o reformi migracijske politike, usklađen s važećim zakonodavstvom Europske unije, doznaje njemačka novinska agencija DPA iz izvora bliskih Vladi.
Dogovor su postigli konzervativci kancelara Friedricha Merza i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), a reforma predviđa stroža ograničenja u pogledu toga tko može podnijeti zahtjev za azil, uz istodobno olakšavanje pristupa tržištu rada osobama koje čekaju odluku o svom statusu.
Prema riječima Alexandera Throma, konzervativnog glasnogovornika za unutarnju politiku, velik broj tražitelja azila zapravo ne bi trebao ostati u Njemačkoj.
„Prošle godine, polovica tražitelja azila koji su došli u Njemačku, po zakonima EU trebala je ostati u drugoj državi članici“, rekao je Throm.
Naime, prema pravilima Europske unije, odgovornost za obradu zahtjeva za azil snosi ona država članica u koju je migrant prvi put ušao.
Kako bi se spriječile tzv. sekundarne migracije unutar EU-a, Njemačka planira uvesti posebna središta u kojima će tražitelji azila boraviti dok ne budu vraćeni u državu prvog ulaska.
„Sada uvodimo središta za sekundarnu migraciju, u kojima će tražitelji azila ostajati dok ne budu vraćeni u prvu EU državu“, rekao je Throm, dodajući kako je cilj spriječiti kretanje tražitelja azila iz jedne države članice u drugu.
Uz to, predviđa se i nova mogućnost pritvora u okviru azilantskog postupka, primjerice u slučajevima kada postoji opasnost da bi tražitelji azila mogli nestati prije donošenja odluke, prenosi Fena.
Istodobno, kompromis sa SPD-om, koji zagovara blaži pristup migracijama, donosi i određene olakšice. Kako piše njemački tjednik Der Spiegel, tražiteljima azila bit će omogućeno zapošljavanje već nakon tri mjeseca boravka, umjesto dosadašnjih šest. Također se planira unaprijediti zdravstvena skrb za djecu izbjeglica.
Podsjetimo, Europska unija je tijekom 2024. godine izglasala opsežnu reformu zajedničkog sustava azila, a države članice obvezne su nove mjere prenijeti u nacionalna zakonodavstva do lipnja.
Reforma omogućuje i ubrzane postupke na vanjskim granicama EU-a za tražitelje azila za koje se procijeni da imaju male izglede za dobivanje zaštite. Riječ je ponajprije o migrantima iz zemalja u kojima je stopa odobravanja azila u EU manja od 20 posto, a u određenim slučajevima moguće su i izravne deportacije, prenosi DPA.
Posušje.info
