Dugogodišnja konzumacija alkohola ne ostavlja posljedice samo na jetri i drugim organima – ona doslovno mijenja mozak. Novo španjolsko istraživanje pokazalo je da višegodišnja ovisnost o alkoholu dovodi do dubokih genetskih promjena koje mogu dodatno poticati ovisničko ponašanje.
Iako je odavno poznato da alkohol povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući i demenciju – čak i kod umjerenog pijenja – ova studija daje dosad najdetaljniji uvid u ono što se događa na molekularnoj razini, piše Unilad.
Analizirani mozgovi osoba ovisnih o alkoholu
Studiju, koju je financiralo španjolsko Ministarstvo zdravstva, objavio je znanstveni časopis Addiction. Istraživači su analizirali moždano tkivo 18 osoba koje su u prosjeku 35 godina bile ovisne o alkoholu.
Prema definiciji Nacionalnog instituta za zlouporabu alkohola i alkoholizam, ovisnost podrazumijeva nemogućnost prestanka ili kontrole konzumacije unatoč ozbiljnim posljedicama u privatnom, poslovnom i zdravstvenom životu.
Uzorci su uzeti nakon smrti osoba koje su imale dugogodišnju ovisnost, ali nisu koristile druge ilegalne droge. Materijal za istraživanje prikupljen je u Australiji.
Promjene u sustavu koji regulira raspoloženje i nagradu
Znanstvenici su posebnu pozornost posvetili endokanabinoidnom sustavu – mreži u mozgu koja sudjeluje u regulaciji raspoloženja, osjećaja ugode, stresa, pamćenja i motivacije.
Usporedba s mozgovima osoba koje nisu imale problema s alkoholom pokazala je jasne razlike u aktivnosti pojedinih gena.
Kod osoba s dugogodišnjom ovisnošću zabilježena je povišena razina receptora CB1 u dijelovima mozga odgovornima za donošenje odluka i osjećaj nagrade. Taj receptor povezuje se sa žudnjom i povratkom ovisnosti, što može dodatno povećati sklonost ovisničkom ponašanju.
Istodobno je razina receptora CB2, koji ima zaštitnu i protuupalnu ulogu, bila upola manja. To sugerira da je mozak slabije zaštićen od štetnih učinaka alkohola.
Značajne promjene uočene su i kod receptora GPR55 – njegova razina porasla je u području mozga zaduženom za donošenje odluka, dok je smanjena u centru za nagradu. Takav obrazac dosad nije bio zabilježen kod osoba s ovisnošću o alkoholu.
Enzim FAAH pokazao je suprotne promjene u tim regijama, što bi moglo narušiti ravnotežu kemijskih tvari odgovornih za osjećaj ugode. Sve zajedno upućuje na to da dugotrajno pijenje mijenja način na koji mozak prima i šalje signale, pojačava žudnju, slabi samokontrolu te utječe na raspoloženje i reakciju na stres.
Korak prema boljim terapijama
Vodeći autor istraživanja, profesor Jorge Manzanares sa Sveučilišta Miguel Hernández, naglasio je važnost ovih otkrića.
“Ovisnost o alkoholu jedan je od glavnih uzroka bolesti i prerane smrti u svijetu. Iako ima ogroman utjecaj na društvo i javno zdravlje, mogućnosti liječenja i dalje su ograničene. Zato je važno razumjeti što se događa u mozgu nakon godina konzumiranja alkohola kako bismo mogli razviti učinkovitije terapije”, rekao je.
Rezultati studije otvaraju vrata razvoju novih pristupa liječenju, usmjerenih upravo na molekularne promjene u mozgu koje održavaju ovisnost.
Posušje.info
