Ako nekada sredinom jeseni krenete prema nekoj od zemalja Europske unije, postoji značajna mogućnost da će vas na granici dočekati velika promjena.
Umjesto “tradicionalnog” udaranja pečata u putovnicu, granični policajci bi vas mogli zamoliti za davanje biometrijskih podataka, od otiska prstiju do skeniranja lica. Bit će to posljedica odluke koju je donijela Europska komisija, a koja je odredila 12. listopada 2025. kao datum postupnog početka rada Sustava ulaska/izlaska EU-a (EES). Ključna riječ je postupno, što znači da ostaje otvoren vremenski prozor za prilagodbe i uhodavanje s novim tehnologijama, no s obzirom na to da upravo Republika Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu Europske unije, nije nerealno očekivati kako će ova jesen na nekom od graničnih prijelaza donijeti spomenute tehnološke izmjene. Sustav se, kako je ranije objašnjeno, ne primjenjuje prema državljanima trećih zemalja ako imaju i državljanstvo države članice EU-a, što u praksi znači da će dio stanovnika BIH s hrvatskim državljanstvom biti izuzet.
Što donosi sustav
EES je napredni tehnološki sustav koji će digitalno bilježiti ulaske i izlaske državljana izvan EU-a koji putuju u 29 europskih zemalja, uključujući zemlje pridružene Schengenskom sporazumu, za kratkotrajne boravke. Snimat će biometrijske podatke, poput otisaka prstiju, fotografije lica i drugih putnih informacija, postupno zamjenjujući trenutačni sustav pečaćenja putovnica.
EES će modernizirati i poboljšati upravljanje vanjskim granicama EU-a. Pružit će pouzdane podatke o graničnim prijelazima, sustavno otkrivati osobe koje prekoračuju dopušteni boravak, kao i slučajeve prijevare s dokumentima i identitetom. EES će tako doprinijeti sprječavanju nezakonitih migracija i zaštiti sigurnosti europskih građana. Osim toga, uz povećanu upotrebu automatiziranih graničnih provjera, putovanje će postati jednostavnije i sigurnije za sve. Novi sustav zadovoljava najviše standarde zaštite podataka i privatnosti, osiguravajući da osobni podaci putnika ostanu zaštićeni i sigurni.
Od 12. listopada nadalje države članice će postupno uvoditi EES tijekom razdoblja od šest mjeseci. Granične vlasti će postupno registrirati podatke državljana trećih zemalja koji prelaze granice. Na kraju tog razdoblja EES će biti u potpunosti proveden na svim graničnim prijelazima.
Cilj postupnog pokretanja EES-a je omogućiti državama članicama da počnu koristiti prednosti novog sustava, a istodobno osigurati da granične vlasti, prometna industrija i pogođeni putnici imaju vremena prilagoditi se novim postupcima, navodi se u odluci Europske komisije te dodaje kako pokretanjem EES-a u listopadu EU poduzima značajan korak prema ostvarenju svog cilja stvaranja sigurnijeg i učinkovitijeg sustava upravljanja granicama.
Tijekom nadolazećih mjeseci Komisija će, najavljeno je, s Agencijom Europske unije za operativno upravljanje velikim IT sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA), nastaviti blisko surađivati s državama članicama kako bi osigurala nesmetano i učinkovito uvođenje sustava. Proces prilagodbe će pratiti i informativna kampanja upoznavanja putnika s promjenama koje ih očekuju na graničnim prijelazima, uključujući zračne luke diljem EU-a.
EES je dio paketa “pametne granice” EU-a, čiji je cilj poboljšati upravljanje vanjskim granicama EU-a korištenjem najsuvremenije tehnologije i inovativnih rješenja. Paket uključuje EES, Europski sustav za putne informacije i autorizaciju (ETIAS) te proširenu i bolje usklađenu upotrebu sustava automatizirane granične kontrole (ABC) koje koriste države članice. Zajedno će ovi sustavi omogućiti učinkovitije, sigurnije i praktičnije iskustvo putovanja za sve putnike u EU i iz njega. U smislu sustava ETIAS, riječ je, kao što je već naglašeno, o svojevrsnoj naknadi koju će putnici zemalja izvan EU-a plaćati za ulazak u Uniju, a vrijedit će tri godine.
Modernizacija
Sve navedene tehnološke promjene valja promatrati kroz prizmu osnaživanja sigurnosti na vanjskim granicama, a kako je iz Izaslanstva EU-a u BiH već ranije objašnjeno za Večernji list, uvođenjem tehnologije EES će modernizirati upravljanje vanjskom granicom EU-a i postupno unaprijediti iskustvo za putnike prilikom ulaska u schengenski prostor. Unaprijeđene granične provjere, korištenje elektroničkih evidencija i biometrijskih podataka povećat će sigurnost, a osim toga, prikupljanje biometrijskih podataka će doprinijeti borbi protiv krađa identiteta.
