Godinama slušamo iste savjete o zdravoj prehrani – više povrća, cjelovitih namirnica i biljnih obroka, a manje crvenog mesa i ultra-prerađene hrane bogate šećerom. Mediteranska prehrana i „šareni tanjur“ već desetljećima se povezuju s boljim zdravljem srca i manjim rizikom od brojnih bolesti, uključujući rak.
No, ono što često zanemarujemo jest kako hranu pripremamo. Prema riječima onkologa, način kuhanja može biti jednako važan kao i sam izbor namirnica.
Nije isto što jedete – i kako to pripremate
„Način pripreme može promijeniti kemijski sastav hrane“, kaže dr. Shikha Jain, onkologinja i hematologinja te profesorica u University of Illinois Cancer Centru. „Neke metode kuhanja stvaraju štetne spojeve, dok druge bolje čuvaju hranjive tvari i mogu smanjiti upalne procese.“
Dodaje da su upravo svakodnevne navike ključne. „Većina ljudi stalno kuha na isti način. Male razlike u pripremi hrane s vremenom se zbrajaju i mogu utjecati na dugoročno zdravlje, uključujući i rizik od raka.“
S tim se slaže i dr. Andre Goy iz Hackensack Meridian John Theurer Cancer Centra:
„Odabirom sigurnijih tehnika kuhanja lakše je očuvati nutritivnu vrijednost hrane i istovremeno smanjiti izloženost štetnim nusproduktima.“
Najčešće upozorenje stručnjaka: Ne jedite zagorenu hranu
Ako postoji jedna navika koju onkolozi najčešće savjetuju ograničiti, onda je to jako zagorena, pocrnjela hrana – bilo da se radi o mesu, ribi ili povrću.
„Kada hranu pečete do pougljenjenja, mogu nastati heterociklički amini (HCA) i policiklički aromatski ugljikovodici (PAH)“, objašnjava dr. Anton Bilchik, kirurški onkolog i voditelj gastroenterološko-hepatobilijarnog programa u Providence Saint John’s Cancer Institutu.
„Ti spojevi mogu oštetiti DNK u stanicama i povećati rizik od nekih vrsta raka, posebno raka debelog crijeva.“
Iako zvuči komplicirano, princip je jednostavan:
- HCA nastaju kada se proteini iz mesa, peradi ili ribe izlažu vrlo visokim temperaturama
- PAH nastaju kada masnoća kaplje na plamen ili užarenu površinu, stvara dim koji se potom taloži na hrani
Što ako vam hrana zagori?
Stručnjaci poručuju – bez panike.
„Ako je hrana samo malo pocrnjela, možete odstraniti ili sastrugati tamne dijelove“, kaže dr. Goy. „No ako je veći dio hrane ozbiljno zagorio, tada je bolje baciti je jer ti dijelovi sadrže najveće koncentracije HCA i PAH-a.“
Dr. Jain dodaje da nema razloga za dramatiziranje:
„Povremeno zagoreni obrok vjerojatno neće značajno povećati rizik. Problem nastaje ako je jako zagorena hrana česta i dugotrajna navika.“
Ne postoji točna granica nakon koje nastaje problem, ali stručnjaci se slažu u jednom – što rjeđe, to bolje.
„Najjednostavnije rješenje je prilagoditi način pripreme i ubuduće češće birati blaže metode kuhanja“, zaključuje dr. Jain, prenosi Index.
Posušje.info
