Raštika je stoljećima bila oslonac prehrane u Hercegovini i Dalmaciji. Iako je često nazivana „sirotinjska hrana“, njezina nutritivna vrijednost i otpornost na vremenske uvjete čine je neizostavnom zimskom kulturom.
Raštika je najukusnija zimi, nakon prvih mrazeva, kada postaje mekša, slađa i bogatija aromom.
Uzgaja se bez sorti, iz vlastitog sjemena
Za razliku od drugih kupusnjača, raštika nema komercijalne sorte. Nikada nije bila predmet institucionalne selekcije, a njezino sjeme se generacijama čuva i prenosi.
Sadnja i agrotehničke mjere
Sadnja presadnica odvija se od kraja srpnja pa sve do sredine rujna, najčešće nakon prvih jesenskih kiša. Sadi se na razmak 50×50 cm, a uspijeva gotovo na svakom tlu, posebno ako se obogati organskim gnojivima. Dobro reagira na organska gnojiva, pa je poželjno kod pripreme u tlo unijeti organsko gnojivo (Povrtko).
Nije osjetljiva na uzročnike bolesti i štetnike ali tijekom jeseni treba obratiti pozornost na stjenice i buhače koji mogu pričiniti i značajnije štete.
Otpornost na hladnoću i dug period berbe
Raštika podnosi i ljetne suše i zimske mrazeve te bez problema prezimi. Bere se sukcesivno, list po list, od baze biljke prema vrhu – sve do ranog proljeća. Vršni listovi su posebno cijenjeni zbog kvalitete i okusa.
Presadnice raštike
Izuzetna nutritivna vrijednost.
Raštika obiluje vlaknima, vitaminima A, B, C, E te mineralima poput kalcija, cinka i mangana. Sadrži i prirodne šećere koji je štite od hladnoće i oblikuju njezinu specifičnu aromu.
Tradicionalna priprema
Najčešće se kuha na lešo s krumpirom, slanutkom ili bobom, a pravi gurmanski doživljaj pruža u kombinaciji sa suhim mesom.
Za sve savjete o uzgoju, obratite se Sjemenarninoj Agro Podršci na broj 063/700-700.
Dostupno u Sjemenarni i u svim bolje opskrbljenim trgovinama u BiH.
