BiH je 30. rujna dostavila Europskoj komisiji konačnu verziju Reformske agende, strateškog dokumenta koji predstavlja preduvjet za pristup sredstvima iz Plana rasta za zapadni Balkan – programa EU-a vrijednog 6 milijardi eura. Nacrt Reformske agende s listom reformi i komentarima članova radnog tima usvojen je krajem lipnja na sjednici Vijeća ministara BiH, a predsjedateljica Borjana Krišto potvrdila je kako je dokument već stigao u Bruxelles te za idući tjedan najavila posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
Četiri oblasti
Dokument Reformske agende detaljno opisuje mjere koje BiH mora provesti, institucije koje su za njih nadležne, rokove, indikatore napretka i očekivane rezultate. Agenda je strukturirana prema uredbi EU-a i obuhvaća četiri tematska stupa – zelenu i digitalnu tranziciju, poslovno okruženje, ljudski kapital te temeljna prava i vladavinu prava. Svaki od njih nosi specifične ciljeve i reformske zadatke čija realizacija izravno određuje tempo i obujam financijske podrške koju BiH može očekivati. Prvi stup, zelena i digitalna tranzicija, objedinjuje prelazak na održive energetske modele i digitalnu transformaciju javnog i privatnog sektora. BiH se obvezala da će do 2030. usvojiti akcijske planove za obnovljive izvore energije, modernizirati elektroenergetsku mrežu i uvesti mjere za klimatsku otpornost infrastrukture, posebno u javnim zgradama, prometu i komunalnim sustavima. Digitalizacija podrazumijeva uspostavljanje interoperabilnih registara, razvoj eUprave, eZdravstva, ePravosuđa i eObrazovanja te usklađivanje zakonodavstva s europskim smjernicama o kibernetičkoj sigurnosti, zaštiti podataka i elektroničkoj identifikaciji. Planirano je i donošenje zakona o digitalnim uslugama i kibernetičkoj otpornosti. Za građane to znači brži pristup javnim uslugama, sigurniju digitalnu infrastrukturu i dugoročno niže troškove energije. Drugi reformski stup odnosi se na poslovno okruženje u cilju stvaranja povoljnijeg ambijenta za domaće i strane investitore, smanjenja administrativnih opterećenja i jačanja tržišne konkurentnosti. Predviđena je reforma inspekcijskih službi kroz jedinstveni inspekcijski portal i digitalnu evidenciju kontrola, kao i digitalizacija procesa registracije i licenciranja poslovnih subjekata, uz cilj da se otvaranje tvrtke skrati na tri dana. BiH se obvezala da će uskladiti zakonodavstvo s EU smjernicom o javnim nabavama, uvesti elektroničke aukcije i osigurati transparentnost proračunskih troškova. Planirana je i reforma Zakona o zaštiti potrošača te uvođenje digitalnih alata za praćenje tržišnih nepravilnosti. Za gospodarstvo to znači manje birokracije i brže procese, dok građani mogu očekivati bolju zaštitu potrošača i transparentnije trošenje javnog novca. Treći stup fokusira se na ljudski kapital, odnosno obrazovanje, zapošljavanje i socijalnu inkluziju. Reforma obrazovanja uključuje modernizaciju nastavnih planova i programa, uvođenje dvojnog obrazovanja koje kombinira teoriju i praksu te jačanje STEM oblasti i digitalnih kompetencija. U oblasti zapošljavanja planirano je jačanje službi za zapošljavanje, provođenje aktivnih mjera tržišta rada poput subvencija, obuka i mentorstva te povezivanje obrazovnih institucija s gospodarstvom. Socijalna zaštita obuhvaća usklađivanje politika na svim razinama vlasti, zaštitu ranjivih skupina i uvođenje digitalnih socijalnih kartona. Za građane to znači bolje obrazovanje, više prilika za zapošljavanje i učinkovitiju socijalnu zaštitu. Najzahtjevniji stup odnosi se na temeljna prava i vladavinu prava. BiH se obvezala na reformu Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća, usvajanje zakona o sudovima BiH i uvođenje sustava za praćenje učinkovitosti sudskih procesa.
Konkretni rezultati
U borbi protiv korupcije predviđeno je donošenje zakona o sukobu interesa, uspostava neovisnog tijela za borbu protiv korupcije, digitalna evidencija imovine nositelja javnih dužnosti i transparentnost proračunskih tokova. Prva tranša sredstava predviđena je za kraj 2025. uz uvjet da su početne mjere provedene. Daljnje isplate ovise o konkretnim rezultatima u provođenju reformi, što znači da će Europska komisija pratiti stvarnu primjenu na terenu. Vijeće ministara BiH pozvalo je sve razine vlasti da aktivno sudjeluju u provedbi jer se sredstva iz Plana rasta ne dodjeljuju automatski, već po načelu “novac za reforme”. To znači da će se financijska podrška dodjeljivati proporcionalno stupnju realizacije konkretnih mjera, a ne samo na osnovi političkih obećanja.
