Član Demokratske fronte i najavljeni kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, Slaven Kovačević, gostujući u emisiji Dan uživo na televiziji N1, poručio je kako je njegov glavni motiv kandidature korištenje vanjskopolitičkih i diplomatskih mehanizama BiH za promociju građanskog koncepta države i zaustavljanje politika koje, kako tvrdi, produbljuju etničke podjele.
Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, Kovačević je naglasio da Demokratska fronta priznaje instituciju visokog predstavnika i legitimitet Christiana Schmidta, ali da to ne znači bezrezervnu podršku svim njegovim odlukama.
„Za razliku od SNSD-a, mi priznajemo instituciju visokog predstavnika i legitimitet Christiana Schmidta, ali to ne znači da se s njim moramo složiti u svemu. Milorad Dodik uopće ne priznaje Schmidta“, rekao je Kovačević.
Kritike Schmidtovih odluka
Kovačević se posebno osvrnuo na izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH koje je visoki predstavnik nametnuo na izbornoj noći 2022. godine, ocijenivši da je time napravljen „potpuni nered“.
Prema njegovim riječima, Schmidt je selektivno primijenio odluku Ustavnog suda u predmetu Bože Ljubića, riješivši je samo djelomično, dok su druga ključna pitanja, uključujući usklađivanje entitetskih ustava, ostala zanemarena.
Postavio je i pitanje jesu li Schmidtove odluke išle u korist HDZ-a BiH te je li visoki predstavnik imao međunarodne instrukcije kako bi omogućio formiranje vlasti Trojke i HDZ-a u Federaciji BiH. Podsjetio je i na 24-satnu suspenziju Ustava Federacije BiH, kada je Schmidt potpisom zamijenio potpis Refika Lende i time omogućio imenovanje Vlade FBiH.
Optužbe za korupciju i nepotizam
Govoreći o aktualnoj vlasti, Kovačević je naveo niz problema, među kojima su, kako tvrdi, nepotizam, korupcija i nezakonite radnje. Spomenuo je i tendere za softverska rješenja na autocestama koje, prema njegovim riječima, istražuje Europsko tužiteljstvo, ističući da je jednoj tvrtki u vrlo kratkom roku dodijeljeno čak devet milijuna konvertibilnih maraka.
Odgovor na optužbe o etničkoj pripadnosti
Na tvrdnje Ilije Cvitanovića da je mijenjao etničku pripadnost, Kovačević je odgovorio da je riječ o, kako je rekao, „notornim lažima“. Pojasnio je da je posljednji put sudjelovao na izborima 2016. godine te da se etnička pripadnost formalno izjašnjava isključivo u izbornom procesu.
Zašto se kandidira?
Kao ključni razlog svoje kandidature naveo je očuvanje postojećeg odnosa snaga u Predsjedništvu BiH.
„Prvi razlog je da se očuva omjer 2:1 u korist Bosne i Hercegovine. Drugi razlog je da spriječimo da kadar HDZ-a uđe u Predsjedništvo“, izjavio je Kovačević.
Dodao je i kako vidi jasnu razliku između svoje kandidature i eventualnog izbora HDZ-ovog kandidata:
„Da li je za građane BiH bolje da ja budem u Predsjedništvu i da koristim alate vanjske politike i diplomatsku mrežu za promociju građanske države, ili da tamo uđe kadar HDZ-a koji će propagirati ideju trećeg entiteta i takozvanog legitimnog predstavljanja, koje po meni graniči s fašizmom?“
Presuda Europskog suda za ljudska prava
Podsjetimo, Slaven Kovačević je nakon izbora 2022. godine tvrdio da su ga izborna pravila diskriminirala jer nije mogao glasovati za kandidate po vlastitom izboru. Međutim, Europski sud za ljudska prava zaključio je da nije dokazao da je osobno bio diskriminiran u odnosu na druge birače.
Sud je, s 12 glasova za i 5 protiv, odlučio da Kovačević nema status žrtve u smislu članka 14., u vezi s člankom 3. Protokola br. 1. i člankom 1. Protokola br. 12. Europske konvencije o ljudskim pravima, ocijenivši da se radi o apstraktnoj kritici „stanja prava“, odnosno actio popularis. Odluka Velikog vijeća donesena je 25. lipnja 2025. godine.
Tko je Slaven Kovačević?
Slaven Kovačević je pravnik i politički savjetnik koji već duže vrijeme obnaša dužnost savjetnika predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića. Bio je i jedna od tema Rezolucije o Bosni i Hercegovini koju je usvojila Parlamentarna skupština Vijeća Europe u Strasbourgu.
U Rezoluciji se navodi da je način izbora članova Predsjedništva BiH problematičan te da je godinama stvarao političko nepovjerenje, osobito između Bošnjaka i Hrvata. Presuda u predmetu Kovačević protiv BiH istaknuta je kao referentni okvir za buduće izmjene izbornog sustava, uz naglasak da su nove izborne jedinice legitimna opcija, ako su u skladu s ustavnim načelima Bosne i Hercegovine.
Posušje.info
Nema naprid bih sa ovakvim političarima