Visoki računi za energiju mnogima stvaraju glavobolju, no održavanje doma toplim važno je i zbog zdravlja. Osjećaj hladnoće nije samo neugodan – temperatura prostora u kojem boravimo utječe na naše tijelo i opće stanje.
U zimskim mjesecima, kada se češće šire prehlade, gripa, norovirus i covid, stručnjaci ističu da topla okolina može pomoći da organizam lakše izdrži sezonske bolesti. Iako pranje ruku ostaje jedna od najefikasnijih preventivnih mjera, toplina doma dodatno pomaže u očuvanju zdravlja.
Kako hladnoća utječe na tijelo
Boravak u prehladnom domu opterećuje organizam. Srce mora raditi jače kako bi održalo tjelesnu temperaturu, što može povisiti krvni tlak. Hladan zrak nadražuje dišne putove, a mnogi osjećaju ukočenost ili bolove u zglobovima.
Koliko je “dovoljno toplo”?
Stručnjaci se slažu da je minimalna temperatura za većinu zdravih ljudi oko 18°C. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, stambeni prostori trebaju biti dovoljno zagrijani kako bi stanari bili zaštićeni od štetnih posljedica hladnoće.
To ne znači da morate živjeti u kratkim rukavima, već da tijelo ne bi trebalo stalno “boriti se s hladnoćom”.
Tko treba toplije?
Osobe osjetljive na hladnoću – stariji, mala djeca, trudnice, ljudi s kroničnim bolestima srca ili pluća te oni koji provode puno vremena kod kuće – često trebaju višu temperaturu. Za njih se preporučuje dnevna soba oko 23°C, dok druge prostorije mogu biti oko 18°C.
Hladnoća ne uzrokuje bolesti, ali…
Sama hladnoća nije virus, ali stvara uvjete u kojima se lakše razbolimo. Virusi poput gripe ili covida dulje preživljavaju u hladnijem i sušem zraku, što povećava rizik od zaraze. Osim toga, niske temperature mogu oslabiti sposobnost tijela da se bori protiv infekcija, što može dovesti do težih komplikacija poput upale pluća ili pogoršanja respiratornih bolesti, prenosi Index.
Posušje.info
