Većina Ukrajinaca i dalje ima povjerenje u predsjednika Volodimira Zelenskog, no eksperimentalne metode anketiranja pokazuju da bi stvarna podrška mogla biti nešto niža nego što tradicionalne ankete sugeriraju, piše Kyiv Post.
61 posto vjeruje Zelenskom
Prema nacionalnoj anketi koju je proveo Kijevski međunarodni institut za sociologiju (KIIS) od 23. do 29. siječnja, 61 posto ispitanika izjavilo je da vjeruje predsjedniku, dok 33 posto ne vjeruje. Od onih koji mu vjeruju, 25 posto to radi potpuno, a 36 posto “više vjeruje nego ne vjeruje”.
Suprotno tome, 17 posto ispitanika uopće ne vjeruje Zelenskom, dok 16 posto kaže da mu “više ne vjeruje nego vjeruje”. KIIS ističe kako je razina povjerenja u predsjednika ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na sredinu siječnja, što pokazuje stabilnost javnog mnijenja.
Eksperimentalno ispitivanje povjerenja
Kako bi provjerili iskrenost odgovora, KIIS je polovici ispitanika postavio izravno pitanje o povjerenju u Zelenskog, dok je druga polovica anketirana neizravnom metodom poznatom kao metoda “promišljenog poznanstva”. Ova tehnika smanjuje utjecaj društveno poželjnih odgovora.
Rezultat: udio onih koji vjeruju predsjedniku pao je na 53 posto, što sugerira da stvarna razina povjerenja može biti nešto niža od onoga što pokazuju standardne ankete. Institut napominje da razlika nije posljedica straha od kritike vlasti, već od “državničkog stava” – ispitanici u ratnim uvjetima iskazuju povjerenje kao znak nacionalnog jedinstva, iako privatno imaju kritičnije stavove.
Stavovi o vlasti nakon rata
Anketa je istražila i mišljenja o budućnosti političkog vodstva. Oko 48 posto ispitanika smatra da postoje stručnjaci i čelnici koji bi trebali ostati na svojim položajima i nakon rata, dok 42 posto misli da sadašnja vlast ne zaslužuje ostati.
Zanimljivo, čak i među onima koji u potpunosti vjeruju Zelenskom, 19 posto smatra da je vlast kompromitirana. Taj udio raste na 28 posto kod ispitanika koji “više vjeruju nego ne vjeruju” predsjedniku.
Demokracija u ratnom razdoblju
Istraživanje je obuhvatilo i stavove o demokraciji. Oko 36 posto smatra da Ukrajina ima onoliko demokracije koliko je potrebno u ratnim okolnostima, 16 posto smatra da je čak previše, a 35 posto misli da demokracije nedostaje. Najčešći problemi su ograničenja slobode govora, zanemarivanje interesa građana, korupcija i djelovanje centara za novačenje. Samo 1 posto ispitanika vidi problem u neodržavanju izbora tijekom ratnog stanja.
Anketa je provedena telefonski na 1003 punoljetna građanina pod kontrolom Ukrajine, s statističkom pogreškom do 4,1 posto (do 5,8 posto za pitanje o povjerenju u predsjednika). Rezultati odražavaju javno mnijenje u ratnom razdoblju, koje je pod utjecajem sigurnosnih i političkih okolnosti.
Posušje.info
