Američki predsjednik Donald Trump poručio je da želi zamijeniti posljednji preostali sporazum o ograničenju nuklearnog naoružanja između Sjedinjenih Država i Rusije novim ugovorom, umjesto da se postojeći produži.
Trump je poruku objavio na društvenoj mreži Truth Social, naglasivši da bi nuklearni stručnjaci trebali “raditi na novom, poboljšanom i moderniziranom sporazumu koji može trajati dugo u budućnosti”. Predsjednik pritom nije iznio konkretne prijedloge o tome kako bi novi dogovor trebao izgledati niti koje bi odredbe zamijenile sporazum poznat kao Novi START.
Njegova objava dolazi u trenutku kada je, točno u ponoć, istekao Novi START – posljednji važeći ugovor koji je desetljećima ograničavao najveće nuklearne arsenale na svijetu.
Rusija žali zbog isteka, ali ostavlja vrata otvorena
Rusija je još u rujnu poručila da je spremna nastaviti poštovati ključna ograničenja sporazuma najmanje godinu dana nakon njegova isteka, pod uvjetom da Washington učini isto. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u četvrtak da Moskva žali zbog isteka ugovora.
“U svakom slučaju, Ruska Federacija zadržat će svoj odgovoran i pažljiv pristup pitanju strateške stabilnosti u području nuklearnog oružja”, rekao je Peskov novinarima.
Što je zapravo Novi START?
Novi START potpisan je 2010. godine za mandata predsjednika Baracka Obame, a stupio je na snagu 2011. Sporazum je bio usmjeren na smanjenje i ograničavanje nuklearnih arsenala SAD-a i Rusije, koji su i dalje daleko veći od arsenala bilo koje druge države.
Dogovor je sklopljen na deset godina, uz mogućnost jednog petogodišnjeg produljenja, koje je dogovoreno za mandata administracije Joea Bidena. Time je njegova valjanost produljena do srijede.
Sporazum je, kako navodi Georgia Cole, analitičarka britanskog think tanka Chatham House, poticao “predvidljivost, transparentnost i stabilnost kroz snažne mehanizme provjere”.
Prema njegovim odredbama, obje zemlje bile su ograničene na:
- 700 raspoređenih interkontinentalnih balističkih projektila, projektila lansiranih s podmornica i teških bombardera
- 1550 nuklearnih bojevih glava na tim sustavima
- 800 raspoređenih i neraspoređenih lansera
Sporazum je također uključivao do 18 inspekcija godišnje za svaku stranu, iako se one već nekoliko godina ne provode.
Novi START bio je odvojen od Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), kojem su se pridružile 191 država. Za razliku od Novog START-a, NPT ne propisuje konkretna ograničenja arsenala za pet priznatih nuklearnih sila.
Promjenjive poruke iz Washingtona
Trump je još u srpnju upozoravao da je Novi START “sporazum kojem ne želite da istekne”, dodajući:
“Kad se uklone nuklearna ograničenja, to je veliki problem za svijet.”
No kako se približavao rok isteka, ton se promijenio. Početkom siječnja rekao je za New York Times:
“Ako istekne, istekne. Napravit ćemo bolji sporazum”, kritizirajući postojeći dogovor kao slab i poručivši da želi “novi, puno bolji sporazum”.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u rujnu je ponudio privremeno nastavak poštivanja ograničenja, ističući da bi to pomoglo spriječiti novu utrku u naoružanju. No naglasio je da bi to vrijedilo samo ako SAD pokaže istu razinu suzdržanosti.
Iako je Trump tada rekao da prijedlog “zvuči kao dobra ideja”, Kremlj je kasnije poručio da službeni odgovor nikada nije stigao. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u siječnju da “nije bilo konkretnih kontakata između stručnjaka dviju zemalja”.
Je li Novi START uopće funkcionirao?
Prema Cole, sporazum je u velikoj mjeri ispunio svoju svrhu, barem dok su mehanizmi provjere funkcionirali. No posljednjih godina situacija se zakomplicirala.
Inspekcije su zaustavljene tijekom pandemije koronavirusa, a početkom 2023. Rusija je objavila da suspendira svoje sudjelovanje u sporazumu zbog rastućih napetosti i rata u Ukrajini. Kao odgovor, obje strane prestale su razmjenjivati podatke.
Američko Ministarstvo vanjskih poslova u izvješću Kongresu iz siječnja 2025. navelo je da SAD nije mogao potvrditi je li Rusija u potpunosti poštovala ograničenja, ali je zaključeno da to ne predstavlja neposrednu prijetnju američkoj nacionalnoj sigurnosti.
“Čak i oslabljen, Novi START jača stratešku stabilnost”, istaknula je Cole.
Svijet 2026. nije svijet iz 2010.
Od potpisivanja sporazuma globalno sigurnosno okruženje dramatično se promijenilo. Kako navodi Cole, ruska totalna invazija na Ukrajinu, rastuće geopolitičko suparništvo, raspad mehanizama kontrole naoružanja i pad povjerenja među velikim silama doveli su do veće nestabilnosti.
Posebnu zabrinutost izaziva Kina, čiji nuklearni arsenal raste brže nego kod bilo koje druge nuklearne sile. Iako je i dalje znatno manji od američkog ili ruskog, tempo modernizacije izaziva zabrinutost u Washingtonu.
“Sada se pojavljuje novi konkurent”, rekla je Darya Dolzikova iz britanskog Royal United Services Institutea.
Trump inzistira da Kina mora biti uključena u svaki budući sporazum, no Pentagon je u prosincu izvijestio Kongres da Peking ne pokazuje “nikakav interes” za pregovore o kontroli naoružanja.
Što slijedi nakon isteka?
Bez Novog START-a SAD i Rusija mogli bi znatno povećati svoje nuklearne arsenale, upozoravaju stručnjaci. To bi, prema Cole, povećalo rizik od nesporazuma, nesreća i nenamjerne eskalacije, osobito u kriznim situacijama.
U listopadu je gotovo 24 američka zastupnika pozvalo Trumpovu administraciju da prihvati rusku ponudu o privremenom poštivanju ograničenja, kako bi se dobilo vrijeme za pregovore.
Sličan apel uputio je i Bulletin of the Atomic Scientists, koji je Sat sudnjeg dana za 2026. postavio na 85 sekundi do ponoći, navodeći istek Novog START-a i nedostatak vodstva u nuklearnim pitanjima kao ključne razloge.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, koji je sporazum potpisao 2010., rekao je u intervjuu Reutersu:
“Ne želim reći da to odmah znači katastrofu i da će početi nuklearni rat, ali bi to ipak trebalo uznemiriti sve”, prenosi Index.hr.
Posušje.info
