BiH bilježi sve više tragičnih utapanja, najčešće zbog nesigurnih kupališta, nepažnje i precjenjivanja vlastitih sposobnosti u vodi.
Uz opuštenu atmosferu i želju za rashlađivanjem, svake godine javnost svjedoči sve većem broju tragičnih slučajeva, odnosno utapanja, koja se često događaju zbog nedovoljnog opreza, neosiguranih kupališta, nedovoljno dobrog plivanja, izostanka spasilačkih službi i slično.
Najviše početkom sezone
Članovi Ronilačkog kluba “Nemo” Brčko pronašli su u ponedjeljak poslijepodne tijelo Nermina Mehmedovića (47), koji se u subotu utopio u rijeci Savi.
Tijelo je pronađeno 300 metara nizvodno od mjesta gdje je nastradali posljednji put viđen živ.
U Gradačcu je u nedjelju došlo do tragičnog događaja u kojem se, prilikom kupanja na bazenu, utopio 13-godišnji dječak.
Iz Operativnog centra Ministarstva unutarnjih poslova Tuzlanske županije potvrđeno je da se nesreća dogodila oko 15.55.
Prema statističkim podacima, najviše tragedija događa se na početku ljetne sezone s obzirom na to da ljudi još uvijek nisu dovoljno obnovili vještine, kondiciju i sve ostalo što se tiče samog plivanja, piše Večernji.ba.
Isto tako, prema statistici, najugroženiji su dani vikenda jer je tad i najveća posjećenost na kupalištima, i to uglavnom poslijepodnevni sati.
Kao faktori rizika izdvajaju se i utjecaj alkohola, nepažnja i pad koncentracije.
Najčešći utopljenici su uglavnom muškarci srednjih godina. Kao jedan od razloga zbog čega dolazi do tragedija jest i opće zdravstveno stanje građana. Stariji pacijenti ili ljudi koji su na redovitim terapijama često zaborave ponijeti terapiju koju je nužno popiti, upozoravaju stručnjaci.
Utapanje je u posljednjem desetljeću uzrok više od 2,5 milijuna sprječivih smrti i među deset vodećih uzroka smrti djece i mladih u dobi od 1 do 24 godine u svim regijama svijeta.
Od 2021. godine 25. srpnja obilježava se kao Svjetski dan prevencije utapanja. U rijekama i jezerima u BiH u manje od tri mjeseca prošle godine izgubljeno je čak 30 života.
Član ronilačkog tima GSS-a Prenj Danko Dangubić, iskusni ronilac, prošlog ljeta je objasnio da je BiH već dugo ozbiljna destinacija, zbog čega imamo sve više domaćih i stranih turista, a samim tim i više neželjenih situacija. Poslao je tada upozorenje i roditeljima, a i važno je da to svi čuju jer bh. jezera i rijeke nisu uopće bezopasni.
Ljudi nekada previše podcjenjuju situaciju. Ozbiljnim situacijama se pristupa jako neozbiljno i onda dolazimo do ovakvih tragedija. Roditelji djece koja nisu istinski plivači, ali sve i da jesu, ne bi trebali imati toliku slobodu da ih ne kontroliraju u svakom trenutku. To je upravo ono što sam rekao. Ljudi sebe precijene u nekoj situaciji. I mi stariji trebamo držati na oku sebe, a osobito djecu, kazao je.
Nesvjesni opasnosti
Najčešći uzroci tragedija su da su kupači nesvjesni kakve sve opasnosti nosi rijeka.
Od podvodnih, jakih struja, neravnog terena, čak i rupe od eksploatacija šljunka.
Čak iako mislite da znate dobro plivati, to ne znači da ste na divljim plažama sigurni. Ponekad se događa da se čak i neplivači odluče okupati na nekoj od divljih plaža uz tok rijeka ili na obalama umjetnih jezera, ne znajući da je rizik previsok, a tragedija s fatalnim ishodom itekako moguća.
Jedan od izazova, mahom za mlađu populaciju, je skakanje s mostova i brana, što je također opasno ako nemate iskustva sa skokovima s visine. Ako to ne znate raditi na pravi način, rizik je toliki kao da skačete na beton, riječi su ronioca.
Kupanje i plivanje u rijekama ima svoje sigurnosne zamke – kupačima prijete jake riječne struje, virovi i promjene vodostaja, kao i potopljeni predmeti koje je teško uočiti zbog teško preglednog dna. Slično je i na jezerima, gdje opasnost vreba zbog smanjene vidljivosti te naglih promjena dubine i temperature.
Crveni križ u svojim savjetima navodi da je važno uvijek pratiti gdje su djeca. Također, upozoravaju da je važno nositi zaštitnu opremu, a osobito prsluk za spašavanje, koji spašava život posebno u dubokim vodama i jakim strujama.
Važno je biti hidriran jer se čovjek u vodi više znoji i umara te mu je hidracija bitna. Upozoravaju i na važnost da se u jezerima i rijekama uvijek pliva u društvu, a da se u vodu ulazi polako, posebno ako osoba ima neku kroničnu bolest.
Osobe koje boluju od kroničnih bolesti trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja, naglašeno je.
