Američki predsjednik Donald Trump razmatra različite opcije protiv Irana, uključujući ciljane napade na sigurnosne snage i njihove vođe, kako bi potaknuo prosvjednike u zemlji, potvrdili su izvori Reutersu.
Međutim, izraelski i arapski dužnosnici upozoravaju da zračni udari sami po sebi ne mogu srušiti klerikalnu vlast. Prema riječima jednog izraelskog dužnosnika, čak i u slučaju ubojstva vrhovnog vođe Alija Hameneija, novi lider bi ga odmah zamijenio, pa bi stvarne promjene zahtijevale kombinaciju vanjskog pritiska i organizirane domaće oporbe.
Trumpove opcije
Trump navodno razmatra udare na zapovjednike i institucije koje Washington smatra odgovornima za nasilje, kako bi prosvjednicima ulio samopouzdanje za preuzimanje vladinih i sigurnosnih zgrada. Neki izvori spominju i mogućnost većeg udara na balističke sustave ili iranski nuklearni program.
Trump još nije donio konačnu odluku, a dolazak američkog nosača aviona USS Abraham Lincoln i ratnih brodova na Bliski istok povećava mogućnosti za vojnu intervenciju.
Saveznici strahuju od kontraefekta
Četiri arapska dužnosnika, tri zapadna diplomata i visoki izvor upozorili su da bi zračni napadi mogli oslabiti već uzdrman prosvjednički pokret. Alex Vatanka, direktor Iranskog programa na Institutu za Bliski istok, tvrdi da bez značajnijih prebjega unutar vojske prosvjedi ostaju “herojski, ali nadjačani”.
Iransko vodstvo i dalje čvrsto drži vlast unatoč ekonomskim problemima i prosvjedima u kojima je, prema HRANA-i, poginulo 5.937 ljudi (uključujući 214 pripadnika sigurnosnih snaga). Službeni podaci govore o 3.117 mrtvih, dok vrhovni vođa Hamenei okrivljuje SAD, Izrael i “pobunjenike” za nemire.
Hamenei i nasljedstvo
86-godišnji Hamenei smanjio je javne nastupe i povukao se iz svakodnevnog upravljanja, dok Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) preuzima operativnu vlast. Ipak, Hamenei zadržava konačnu riječ o ratu, nuklearnom programu i nasljeđivanju, što političke promjene čini vrlo složenima.
Arapski dužnosnici i diplomati upozoravaju da bi u slučaju Hameneijeve smrti ili nestabilnosti IRGC mogao učvrstiti tvrdu liniju vlasti, produbiti nuklearni zastoj i potaknuti regionalne napetosti.
Strah od regionalnog kaosa
Zemlje Zaljeva i Turska radije bi vidjele obuzdavanje Irana nego njegov kolaps, jer bi nemiri mogli izazvati nestabilnost, izbjegličku krizu i rast militantizma. Vatanka upozorava da bi najgori scenarij bio fragmentacija zemlje u “Siriju u ranoj fazi” s rivalitetom pokrajina i vojnih jedinica.
Saudijska Arabija, Katar, Oman i Egipat lobirali su protiv američkih udara, a saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman poručio je da neće dopustiti korištenje svog zračnog prostora za napade, prevodi Index.
Najvjerojatniji ishod, smatra Vatanka, je postupna erozija režima kroz prebjege, ekonomsku paralizu i osporavano nasljeđivanje, koja bi dugoročno iscrpjela vlast u Teheranu.
Posušje.info
